OTOČAC – Suvremeni način života, ali i pomno isplanirane politike moćnih industrija poljoprivrednih proizvoda prisiljavaju nas malo po malo da hranu kupujemo isključivo u trgovačkim centrima (ma tko danas više govori o dućanima?). Proizvedene hrane za svoje potrebe sve je manje, a moglo bi se kazati da su se cijeli lobiji urotili protiv individualnih proizvođača, namećući im kojekakve zabrane. Sjetimo se samo zabrana sijanja vlastita sjemena povrtnica, zabrane ovoga, zabrane onoga, a sve pod egidom „brige“ za dobrobit i zdravlje potrošača. Sjetimo se samo što agresivnije, a što puzajuće kampanje za korištenje GMO hrane, sjetimo se velikih svjetskih multinacionalki koje kane zagospodariti cjelokupnom reprodukcijom svih sjemena na ovomu Svijetu (što to nije u Božjoj nadležnosti?), sjetimo se zabrane korištenja kišnice i izvorske vode i prodaje konfekcionirane vode u bocama (što to nisu opća dobra od postanja Svijeta?), sjetimo se …
Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu tijekom prosinca 2014. godine provelo istraživanje o razumijevanju informacija navedenih na prehrambenim proizvodima, kada je u pitanju prosječan potrošač. Istraživanje je sufinancirala Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA).
Cilj istraživanja bio je ispitati koliko potrošači čitaju i razumiju deklaracije, koje ih informacije najviše zanimaju te koliko su (i kako) voljni obrazovati se. Također, namjera je bila ispitati svijest potrošača o bacanju hrane te načine postupanja s ostatcima hrane u vlastitomu kućanstvu.
Ovo istraživanje dalo je okvire u kojem je smjeru potrebno provoditi edukacije potrošača u području označavanja hrane te raditi na podizanju svijesti o bacanju hrane. Izdana je i edukativna brošura za potrošače pod nazivom Razumijevanje informacija na hrani i stav potrošača o bacanju hrane s korisnim savjetima koji potrošaču mogu olakšati razumijevanje informacija na deklaracijama te savjetima za smanjenje bacanja hrane u kućanstvu. Više o tomu može se pogledati na: http://www.hah.hr/doc/prezentacije/hah-katalog-printano.pdf .
Eto, očito je da „Veliki Brat“ misli za sve nas, od toga kako se hraniti, koju hranu konzumirati, kako se koristiti sve nerazumljivijim jezikom i šiframa na deklaracijama prehrambenih proizvoda, pa na kraju i kako se educirati. Reklo bi se: ni brige ni pameti.
M. Kranjčević
PRINT
