Na obilježavanju prestanka predsjedanja Hrvatske Europskom unijom u Prostoru kreacije Urania, Siniša Labrović izložio je niz hrvatskih zastava u instalaciji "Navlažena domovina".
U povodu prestanka predsjedanja Hrvatske Europskom unijom, u organizaciji udruge Domino umjetnik Siniša Labrović izložio je kontroverznu umjetničku instalaciju.
Instalacija "Navlažena domovina", koja se bavi temom kontinuirane uspaljenosti idejom domovine kroz motiv nacionalne zastave, sastojala se od niza hrvatskih zastava na koje je umjetnik našio razne vrste tkanina, krpao ih, rezao ih i u jednom slučaju djelomično spalio. Spaljivanje i uništavanje zastave, kontroverzan je i zakonom kažnjiv čin uređen Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske. Prema tom zakonu, zabranjeno je javno isticati i dotrajale, neuredne, poderane ili na drugi način oštećene grbove ili zastavu Republike Hrvatske. No, uporaba grba, zastave i himne Republike Hrvatske slobodna je u umjetničkom i glazbenom stvaralaštvu i u odgojno-nastavne svrhe pod uvjetom da se time ne vrijeđa ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske.
"Destrukcija je kao postupak legitiman dio umjetničke procedure. Ja ne vjerujem da je ovo kazneno djelo niti da vrijeđa zastavu ili Republiku Hrvatsku. Tu se radi o određenom sažetku zadnjih 30 godina jer to je metafora društva u zadnjih 30 godina za vrijeme kojih je život većine ljudi zaista bio krpež, borba za golo preživljavanje, život bez mogućnosti, lopovluk, korupcija...", kazao je za Večernji list Labrović o svojem djelu te dodao da se ne boji kazne jer su njegove namjere časne, a zastava korištena u umjetničke svrhe s konceptom koji jest političan i društven, ali nije vrijeđanje.
"Ova instalacija neka je vrsta prijedloga za promjenu zastave", nastavio je Labrović, jer i zastava koju trenutačno imamo promijenjena je zastava koja je nastala u trenutku kada je Republika Hrvatska postala samostalna. Pritom se nada da smo sazreli za neko novo društvo i da bi u toj vrsti nove Hrvatske jedan od tih prijedloga mogao proći. "Promjena se ponovno dogodila kada smo ušli u novu višedržavnu tvorevinu Europsku uniju, u nešto što više sliči nekoj Jugoslaviji – nije federativna, ali je višedržavna. I to je trenutak da razmislimo o promjeni zastave jer su se promijenili i naši uvjeti", kazao je.
Direktno.hr
PRINT
