1/1
Objavljeno: 11-12-2014
Kako bi raspravili o nacrtima prijedloga izmjena dvaju njima važnih zakona, Zakona o regionalnom razvoju te Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Uz domaćina, ličko-senjskog župana Milana Kolića, koordinaciji su prisustvovali župani ili predstavnici svih Jadranskih županija te Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU i Zdenko Antešić, zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture.
Zakon o regionalnom razvoju najviše je mučio manje sredine zbog nepravedene podjele i kategorizacije pojedinih gradova i općina. Detalje je objasnio zamjenik ministra Jakša Puljiz.
- Novi zakoni donose cijeli niz riješenja, prije svega usklađivanje poticajnih mjera novom kategorizacijom područja prema indeksu razvijenosti, donose osnivanje fonda za sufinanciranje EU projekata, zapravo dva fonda, jedan samo za slabije razvijena područja, a drugi fond za sve jedinice lokalne i područne samuoprave. Donosi i novu kategorizaciju koja se zove "Područja sa razvojim posebnostima" gdje prije svega ciljamo na područja sa značajnim demografskim poteškoćama i drugim poteškoćama uvjetovanim geografskim obilježjima, kazao je Puljiz.
Iskoristio je priliku te najavio i novi Zakon o brdsko-planinskim područjima, s novim kriterijima, novim obuhvatom koji planiraju do ljeta pripremiti i uputiti Vladi na usvajanje.
- Za sada je poznato da će se kriteriji obuhvata redefinirati, da će jedan od ključnih pokazatelja biti naseljenost stanovništva iznad određene nadmorske visine, a ne samo sami reljef pojedine jedinice lokalne samouprave bez obzira gdje se to stanovništvo doista i nalazi. To je bio veliki problem potojećeg zakona gdje su neke priobalne općine dobile status brdsko-planinskog područja, prije svega zbog tih reljefnih karakteristika, a zanemaruje se činjenice da većina stanovništa živi u uskom obalnom pojasu i uz to idemo u kompletno redefiniranje poticajnih mjera. Za sada je još uvijek prerano za izlaziti s detaljima, objasnio je ukratko što se može očekivati novim izmjenama zakona.
Zdenko Antešić bio je zadužen da prezentira nacrt Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
- Ovo je izuzetno važan zakon koji se prvenstveno tiče mora i ljudi koji žive uz more i od mora jer utječe na proračune i aktivnosti jedinica lokalne samuprave. Vjerujem da će i današnja rasprava biti dobrodošla kako bi donijeli najbolji i najkvalitetnij zakon jer ovo je jedan od najvažnijih zakona koji opisuje problematiku gospodarenja najvrijednijim resursom, a to je pomorsko dobro. Hrvatska ima oko 7000 kilometara crte pomorskog dobra i to je najvrijedniji resurs. Istovremeno se pojavljuju dva oprečna zakona, a to je njegova zaštita i istovremeno stavljanje u gospodarsku funkciju kako bi potaknuli gospodarski razvoj RH, kazao je Antešić.
Istaknuo je tri najvažnije točke izmjena zakona.
- U odnosu na postojeći zakon iz 2007. u ovom prijedlogu su neke vrlo važne novine, a to je riješavanje nasipa i legalizacije tih nasipa na pomorskom dobru i bez tog dijela mi danas ne možemo riješavati granicu pomorskog dobra na jednom značajnom dijelu obale jer naprosto nedostaju alati. Druga važna novina je i decentralizacija upravljanja pomorskim dobrom jer ovim prijedlogom se gotovo u potpunosti funkcija upravljanja decentralizira na gradove i općine. Treća važna stvar je definicija po zakonu samog pojma pomorskog dobra. Možda i jedan od najvažnijih dijelova ovoga zakona je davanje alata državnom odvjetništvu da može riješavati odnose koji su nastali u procesu pretvorbe i privatizacije na pomorskom dobru. Nadam se da će primjedbe koje danas čujemo od župana primorskih županija svakako naći svoje mjesto i da ćemo donijeti zakon koji će svima nama odgovarati, kazao je Antešić.
Prigovor na izmjene zakona imao dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić.
- Mi smo primili nacrt prijedloga i nažalost nismo s njim zadovoljni. Moramo reći da je najnoviji nacrt bojimo se lošiji nego je bio prethodni na kojeg smo također imali brojne primjedbe. Radi se ovdje o razvlašćivanju županija koje po nama nije opravdano. Županije su do sada koncesionirale pomorsko dobro na obalnom području, radile su to dobro, nismo imali niti velikih sudskih sporova, a ja mogu reći za našu županiju, da niti jedno riješenje nije sudski oboreno. Sada se predviđa da to obavljaju gradovi i općine. Mi imamo brojne male općine koje su na pomorskom dobru i sasvim sigurno ne mogu obaviti taj posao tako da mislim da je to veliki propust ovoga nacrta i da u tome ga svakako treba popraviti, kazao je Dobroslavić.
Istaknuo je da su problem i prihodi.
- S tim su povezani i prihodi pomorskog dobra koji idu županijama, koji su također znatno smanjeni u ovom nacrtu što nije dobro jer se onda i onaj drugi dio posla koji bi ostao županijama, za utvrđivanje granica pomorskog dobra, posve bi se oslonilo na županije s tim manjkavim sredstvima će se manje kvalitetno moći obaviti. Nadamo se da će ovo što smo primjetili već u prvom čitanju da će doista naći svoje mjesto u prijedlogu zakona prije nego što krene na Vladu i Sabor i da ćemo dobiti kvalitetan zakon koji će regulirati ovo važno pitanje. Ne bismo smjeli ići na gore, a ovi prijedlozi, neki od njih su jako loši, zaključio je.
Iva Vidović Pocrnić
PRINT
