ZAGREB - Iako se izlazak Hrvatske iz šestogodišnje recesije temelji na dinamici izvoza pa se može govoriti o pozitivnim učincima u tri godine njezina članstva u Europskoj uniji, Hrvatska nije iskoristila prednosti početnoga efekta pristupanja EU - istaknuo je pomoćnik direktora Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore Saša Bukovac predstavljajući analizu trogodišnjeg iskustva članstva Hrvatske u EU te rezultate ankete o tom pitanju provedene među gospodarstvenicima. Ohrabrujuće je što se nakon ulaska u EU za čak trećinu povećao broj hrvatskih tvrtki koje robu ili uslugu plasiraju na tržište EU-a.
-Hrvatski je BDP u 2015. godini rastao ispod razine rasta EU (1,6 posto naprema 1,9 posto), prije ulaska Hrvatska je bila je na 61 posto prosjeka EU po razvijenosti, a danas je na 58 posto. Nerazvijenije su u EU jedino Bugarska i Rumunjska, koja bi nas s obzirom na ubrzani rast mogla preteći u ovoj ili idućoj godini - napomenuo je Bukovac te dodao da je Hrvatska druga najlošija članica po stopi nezaposlenosti te treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti. - Lani su inozemni investitori u Hrvatsku uložili tek 127 milijuna eura, što je najniža godišnja vrijednost stranih investicija od 1995. Godine - rekao je Bukovac.
Hrvatska se suočava i s poteškoćama u korištenju EU fondova te značajno zaostaje za stopama iskorištenja na razini EU (65,2 posto naprema 92,1 posto) za razdoblje 2007. - 2013. - Ove je godine vidljiv rast iskorištenja sredstava te je u prvomu polugodištu iskorišteno 506 milijuna eura, dok je u 2014. i 2015. na godišnjoj razini iskorišteno 558, odnosno 548 milijuna eura. Sustav se dodatno unapređuje kroz poboljšanje procedura i jačanje institucionalnih kapaciteta te se mogu očekivati bolji rezultati iskorištenja - naveo je Bukovac.
Ističe da je negativna vanjskotrgovinska bilanca u poljoprivrednom sektoru narasla za 230 milijuna eura, a pozitivan efekt ulaska u EU osjetilo se na povećanju prodaje roba i usluga hrvatskih tvrtki na unutarnjemu području zajedničkog tržišta EU-a. Ohrabrujuće je i to, pokazuje analiza HGK, što se nakon ulaska u EU za čak trećinu povećao broj hrvatskih tvrtki koje robu ili uslugu plasiraju na tržište EU-a. - Od ispitanih nakon 1. srpnja 2013. godine 33 posto tvrtki je počelo izvoziti na zajedničko tržište EU, a u tome vidimo i najveći gospodarski napredak od ulaska RH u EU jer Hrvatska kroz strukturne fondove dodatno može uložiti u internacionalizaciju poslovanja - istaknuo je Bukovac te dodao kako je 35 posto tvrtki povećalo plasman proizvoda i usluga na EU tržište.
Uz to, hrvatskim je tvrtkama olakšan pristup zajedničkom tržištu kao i ugovorima EU o slobodnoj trgovini. Pojačan je interes tvrtki iz i izvan EU za suradnju s hrvatskim tvrtkama, omogućen je pristup novim znanjima i tehnologijama te strukturnim i kohezijskim fondovima EU. - Ulazak u EU donio je niz pozitivnih promjena u zakonodavnom okviru, liberalizaciju tržišta, no i gospodarske štete, primjerice zbog sankcija Rusiji - napomenuo je Bukovac.
U financijskom je sektoru došlo do promjena u zakonskom okviru koji regulira financijske institucije te je financijskim institucijama iz EU omogućeno pružanje usluga u Hrvatskoj.
Poboljšan je imidž Hrvatske na međunarodnomu turističkom tržištu, a rast i promjena u strukturi potražnje turista novoga emitivnog tržišta zemalja EU utječe na ubrzanu diversifikaciju ponude. Stvoren je povoljniji omjer turističkog prometa u korist nesezonskih mjeseci.
Hrvatska industrija već 15 mjeseci bilježi trend godišnjeg rasta industrijske proizvodnje, koja je bila veća za 4,9 posto u odnosu na travanj 2015. Smanjenja je cijena sirovina iz EU zemalja i zemalja s kojima EU ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, dok se s druge strane porasla cijena sirovina iz zemalja u kojima je Hrvatska izgubila povlastice nakon ulaska u EU. Usklađena je hrvatsku proizvodnju s EU normama, no okolišni standardi EU odražavaju se negativno na konkurentnost.
Kod poljoprivrede pristup EU izazvao je konkurentski pritisak iz drugih zemalja članica, uz gubitak preferencijalnih trgovinskih koncesija CEFTA zemalja i zemalja s kojima je Hrvatska imala bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini.
U sektoru prometa i veza liberalizacija tržišta i ukidanje dozvola omogućili su hrvatskima cestovnim prijevoznicima slobodniji nastup na jedinstvenom tržištu EU. Prijevoz je između trećih zemalja porastao za trećinu. Stalan je rast broja putnika u zračnomu prometu, uz pojačana ulaganja u infrastrukturu, a slab rast prometa u morskim i riječnim lukama.
Kod građevinskog sektora nije došlo do vidljivog i očekivanog napretka. Prepreka rastu je visoka cijena rada. Izostanak velikih investicija financiranih iz EU fondova negativno utječe na aktivnosti sektora koji je izrazito fragmentiran te je nedostatna suradnja kod natjecanja na tenderima.
To su samo neke od najupečatljivijih analiza koje je Hrvatska gospodarska komora izvela iz anketa gospodarstvenika preko županijskih komora, u čemu je sudjelovala i Županijska komora Otočac.
M. Kranjčević
PRINT
