OTOČAC – Statistiku se može mrziti, ali teško da se bez nje može. Dođe ona kao zlo, ali nužno. Da bi se znalo kako stvari stoje i kako dalje, n. pr. poslovati, valja se poslužiti statističkima podatcima. Iz analize koju je načinila Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Otočac, a koja nosi naziv Turizam Ličko-senjske županije u brojkama, i koja se odnosi na prvu polovicu ove godine, dade se mnogo toga iščitati. Jest da to nije udarni turistički dio godine, ali je upućujući. Pa što se može doznati?
Može se doznati da je od ukupnog broja turista nešto ispod 10 posto domaćih gostiju, ostalo su stranci. Nije to velika brojka domaćih gostiju, ali njega, domaćega gosta ne treba zanemarivati. E sada, postavlja se pitanje odakle dolazi taj domaći gost? Mrska nam statistika govori da preko polovice ostvarenih domaćih noćenja ostvaruju gosti koji dolaze iz Grada Zagreba (40 posto) i Zagrebačke županije (13 posto). To su činjenice, najveći dio gostiju čine dakle Zagrepčani i zagrebačka okolica. Zatim su tu daleko iza gosti iz Primorsko-goranske županije (7 posto), iz Sisačko-moslavačke županije (6 posto), a sve ostale županije sudjeluju ispod 5 posto u ukupno ostvarenim noćenjima u Ličko-senjskoj županiji.
Statistika još kaže da prosječna dužina boravka domaćih gostiju iznosi 3,7 dana, a najduže ostaju gosti iz Sisačko-moslavačke županije - 6,42 dana.
Ovih nekoliko podataka može dati smjernice kamo se orijentirati u privlačenju domaćega gosta (većina kaže da je domaći gost najbolji gost). To je svakako zagrebački bazen, daleko od toga da je turistički iscrpljen i iskorišten. Naprosto zato što se radi o velikoj populaciji od preko milijun ljudi. A ovi drugi slabiji rezultati domaćih gostiju kažu nešto drugo, a to je da treba pojačano obrađivati te županije, ta tržišta.
M. K.
PRINT
