Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 12. prosinca 2020. godine utvrdila Nacrte prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i Zakona o veterinarstvu, kao i Nacrte prijedloga zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja te zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. Također, doneseni su Program potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19 i Program privremene izvanredne mjere potpore za očuvanje likvidnosti proizvođača tovnih svinja u RH, kao i Odluka o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi
Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi potrebno je osigurati pretpostavke za primjenu Uredbe (EU) br. 2019/787 o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda, zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, upotrebi etilnog alkohola i destilata poljoprivrednog podrijetla u alkoholnim pićima. Nadalje, u nacionalni pravni sustav na odgovarajući način prenose se odredbe kojima se uređuje sprječavanje nastajanja otpada od hrane. Normativnim intervencijama u prijedlogu zakona ujedno se osigurava provedba odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4220/2020 od 20. listopada 2020. u svezi s pravnim shvaćanjem Ustavnog suda da protiv odluka koje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju donosi u provedbi mjera poljoprivredne politike mora biti osigurana učinkovita zaštita suda, odnosno neovisnog tijela. Zakonskim prijedlogom propisuje se i pravni temelj za donošenje strategije poljoprivrede, strategije biogospodarstva te ostalih akata strateškog planiranja za provedbu poljoprivredne politike, a omogućuje se i javna objava podataka iz Upisnika poljoprivrednika u cilju učinkovitije kontrole mjera poljoprivredne politike.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom
Ovim nacrtom prijedloga izmjena i dopuna zakona osigurava se dosljedno ispunjavanje zadaće usklađivanja s europskim pravnim okvirom, uz uređivanje poslovnog ponašanja i suzbijanja nepoštenih trgovačkih praksi. Tako se ovim izmjenama i dopunama u bitnom proširuje obuhvat proizvoda, uz dosadašnje uglavnom prehrambene proizvode i na primarne neprerađene poljoprivredne proizvode. U skladu s UTP Direktivom uvode se dvije skupine nepoštenih praksi, izričito zabranjene i uvjetno zabranjene prakse koje su jasno i nedvosmisleno ugovorene na izričit zahtjev dobavljača u okviru ugovora o isporuci poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čime ispunjavaju propisane uvjete za izuzeće od zabrane. U navedenoj skupini je navedeno 7 uvjetno zabranjenih trgovačkih praksi. Korišteni pojmovi se suštinski usklađuju i ujednačavaju s Direktivom, a obuhvat adresata se značajno širi promjenom praga ukupnog godišnjeg prihoda, tako sada svi kupci s prometom iznad 15 milijuna kuna ulaze u obuhvat zakona. Preciznije se uređuju obveze postojanja pisanog ugovora između kupca i dobavljača, pravila i odgovornosti oko izdavanja računa i otkupnog bloka, a u popis nepoštenih praksi se uključuju sve nepoštene prakse iz EU Direktive, tako se obuhvat proširuje s dosadašnjih 33 na 43 pojave koje se smatraju nepoštenom praksom. Uvode se nenajavljene kontrole te mehanizmi zaštite identiteta prijavitelja nepoštenih praksi s ciljem njihove zaštite od komercijalne i svakog vida odmazde, kao i sustavna primjena postupaka kontrole i kazne kojima će se kažnjavati počinitelji povreda prema ovom zakonu, iako je glavni cilj utvrđenih i uspostavljenih kazni odvraćanje od počinjenja nepoštenih praksi.
Zakon o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja
Predmetnim zakonom se omogućava provedba Uredbe (EU) 2017/625 o službenim kontrolama te predstavlja krovni jedinstveni zakonodavni okvir za organizaciju službenih kontrola i stvaranje pretpostavki za stručno, učinkovito i racionalno obavljanje službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja s ciljem osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja te dobrobiti životinja u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu i nastavak funkcioniranja i osiguranja sustava sigurnosti hrane. U odnosu na postojeći Zakon o službenim kontrolama ovaj prijedlog zakona proširuje se na zdravlje bilja i sredstva za zaštitu bilja, te je bilo potrebno urediti pitanje nadležnosti pojedinih tijela državne uprave, a posebno vezano za uspostavu Državnog inspektorata te izdvajanje inspekcija u području hrane, hrane za životinje, zdravlja i dobrobiti životinja, zdravlja bilja i sredstava za zaštitu bilja iz Ministarstva poljoprivrede, odnosno Ministarstva zdravstva u sklopu kojih su te inspekcije provodile službene kontrole prije uspostave Državnog inspektorata. Ovim se zakonom utvrđuju nadležna tijela za sva navedena područja i njihove zadaće vezano uz organizaciju, provedbu i koordinaciju službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti, povjeravanje određenih poslova službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti delegiranim tijelima, kao i ovlašćivanje fizičkih osoba za obavljanje pojedinih stručnih poslova od javnog interesa, pitanje provedbe unutarnje revizije u skladu sa novim ustrojem inspekcijskih službi, financiranje službenih kontrola, načine administrativne pomoći i suradnje, komunikacije i izvješćivanja, granične kontrolne postaje, kontrolne točke, uređenje sustava službenih i referentnih laboratorija, uspostavljanje računalnog informacijskog sustava za upravljanje informacijama i podatcima u vezi sa službenim kontrolama te prekršajne odredbe i sankcioniranje prijevarnih radnji.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu
Ovim izmjenama i dopunama zakona usklađuje se postojeći Zakon o veterinarstvu s Uredbom (EU) 2017/625 o službenim kontrolama u skladu sa novom podjelom nadležnosti u Zakonu o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja uzimajući u obzir izdvajanje veterinarske inspekcije iz Ministarstva poljoprivrede, uprave nadležne za veterinarstvo i sigurnost hrane i pripajanje Državnom inspektoratu. Također, glavne promjene koje donosi ovaj prijedlog izmjena i dopuna zakona su definiranje delegiranih tijela u veterinarstvu, promjena nadležnosti za delegiranje i financiranje određenih poslova službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti, omogućavanje ovlašćivanja fizičkih osoba za obavljanje pojedinih stručnih poslova od javnog interesa kada je to primjenjivo, brisanje odredbi koje reguliraju postupak odobravanja i registracije objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, budući da tu materiju regulira novi Zakon o službenim kontrolama, izuzimaju se odredbe vezane uz uvozne kontrole koje se definiraju novim Zakonom o službenim kontrolama, ukidaju odredbe o financiranju delegiranih poslova službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti budući je ta materija regulirana u Zakonu o službenim kontrolama, redefiniraju uvjeti za imenovanje i poslovi ovlaštenog veterinara u skladu s novim mogućnostima povjeravanja poslova kao i potrebama na tržištu te usklađuju prekršajne odredbe.
Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja
Glavni cilj zakona o sjemenu je urediti proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, odrediti nadležnost pojedinih tijela, inspekcijski nadzor kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva. Kako bi poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja zdravog i kvalitetnog sjemena proizvedenog na vlastitom gospodarstvu, Zakon o sjemenu uvodi pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“, što omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište. Takvo sjeme morat će proći postupak dorade kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama, bolesti i korova, s obzirom da je urod zaraženih usjeva toksičan za ljude i životinje. Nacrtom prijedloga zakona o sjemenu ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Ekološki proizvođači su izuzeti dorade bez obzira na površine koje obrađuju i količinu proizvedenog sjemena, a oni koji proizvode male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
Odredbama zakona propisana je mogućnost izuzeća za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Nacrt prijedloga zakona o sjemenu ne uređuje ekološku proizvodnju (uređena je propisima o ekološkoj proizvodnji), već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski. Kako bi se očuvale autohtone, tradicionalne sorte i pohranile u banku biljnih gena, zakon propisuje donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora. Nadalje, zbog jedinstvenog tržišta Europske unije, kao i širokog spektra sortimenta sjemena i sadnog materijala našim poljoprivrednicima u svakodnevnoj proizvodnji problem predstavlja i odabir poljoprivrednog reprodukcijskog materijala koji će u klimatskim uvjetima Republike Hrvatske dati najbolje rezultate. Stoga se uvodi izrada opisne sortne liste koju će izrađivati Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu na osnovu provedenih poljskih pokusa kako bi se poljoprivrednicima olakšao odabir materijala za sjetvu i sadnju. Također, predviđena je mogućnost donošenja određenih nacionalnih sortnih lista sjemena i sadnog materijala kako bi se omogućilo brzo uvođenje autohtonih, tradicijskih i ugroženih sorti iz banke biljnih gena u sustave proizvodnje i stavljanja na tržište.
Program potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19
Cilj Programa je pružanje financijske pomoći primarnim poljoprivrednim proizvođačima koji su dovedeni u situaciju manjka likvidnosti ili čak potpune nelikvidnosti. Potporom se nastoje sanirati pretrpljeni gubici, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava i očuvati razina primarne proizvodnje prije pojave COVID-19, čime će se posljedično zadržati postojeća razina zaposlenosti, kao i proizvodnja sirovine za prehrambenu i prerađivačku industriju i spriječiti poremećaj u lancu opskrbe hranom. Program je vrijedan 70 milijuna kuna, a uključivat će potporu uzgajivačima goveda u sustavu krava-tele od 5 milijuna kuna, uzgajivačima tovne junadi 25 milijuna kuna, uzgajivačima krmača 14 milijuna kuna, proizvođačima jabuka i mandarina po 8 milijuna kuna te proizvođačima krumpira 10 milijuna kuna.
Program privremene izvanredne mjere potpore za očuvanje likvidnosti proizvođača tovnih svinja u Republici Hrvatskoj
Cilj Programa je kroz dodjelu financijske potpore proizvođačima tovnih svinja sanirati dio njihovih gubitaka nastalih zbog trajnog poremećaja na tržištu uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19 i uslijed pojave afričke svinjske kuge u drugim državama članicama Europske unije, osigurati njihovu likvidnost i nastavak proizvodnje. Provedbom mjere iz ovog Programa očuvati će se kontinuitet proizvodnje tovnih svinja, a samim time i sirovina za prehrambenu industriju te će se očuvati zaposlenost i spriječiti poremećaji u opskrbnim lancima u Republici Hrvatskoj. Program potpore financira se sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu u iznosu od 6 milijuna kuna.
Odluka o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru
Donesena je Odluka o korekcijama u nazivima i/ili geografskim koordinatama te se mijenja broj iskrcajnih mjesta od 117 (umjesto 118 iskrcajnih mjesta).
I.B.
PRINT
