OTOČAC – Opasno se primiče rok proizvođačima hrane glede označavanja hrane. Od 13. prosinca ove godine vrijedit će nova pravila o označavanju, što je određeno Uredbom (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, čija je provedba osigurana Zakonom o informiranju potrošača o hrani.
A što nalaže ta uredba? Evo nekih od najvažnijih promjena:
- bolja čitljivost (propisana veličina slova ne smije biti manja od 1,2 mm, mora biti definirano vidno polje, mora biti u glavnom vidnom polju);
- označavanje alergena u popisu sastojaka (to se mora naglasiti drugom vrstom pisma da bi se jasno razlikovalo od ostalog teksta);
- nazivi hrane, odnosno obvezni podatci koji moraju pratiti naziv hrane;
- nove odredbe vezano za navođenje zemlje ili mjesta podrijetla;
- obvezno navođenje datuma smrzavanja za smrznuto meso, pripravke od smrznuta mesa i smrznute neprerađene proizvode ribarstva;
- posebni zahtjevi označavanja mljevenoga mesa;
- nutritivna deklaracija (obvezno navođenje hranjivih vrijednosti hrane).
Sve ovo navedeno se primjenjuje od 13. prosinca, osim posljednjeg zahtjeva, a to je nutritivna vrijednost, koja je u obvezi tek od 13. prosinca 2016. godine. No, ako netko hoće već sada označavati nutritivnu vrijednost proizvoda, može, ali mora biti u skladu s ovom uredbom.
Na koga se ova uredba sve odnosi? Na sve one koji se bave proizvodnjom i prodajom hrane. Dakle, odnosi se na trgovačka društva, na obrtnike, na poljoprivredne zadruge, na OPG-e, odnosno na baš sve koji imaju pravo stavljati određenu hranu u promet. Iznimaka nema.
Što s onom hranom sa starim, dosadašnjim označavanjem, a koja se zatekne u trgovinama? Takva se može prodavati do isteka zaliha, priopćavaju iz Ministarstva poljoprivrede. Ali, mnogi proizvođači hrane imaju određene zalihe etiketa i deklaracija, koje nisu u skladu s navedenom uredbom. To bi značilo da ih moraju baciti, dakle imati štetu, i tiskati nove. Kako doznajemo u Hrvatskoj gospodarskoj komori, iz Hrvatske je upućen zahtjev Europskoj komisiji da odobri uporabu zaliha stare ambalaže do njihova iskorištenja, sve kako bi šteta gospodarstvu bila manja. Hoće li tome Europska komisija udovoljiti, pokazat će vrijeme.
Inače, informacije o hrani se ne odnose samo na etikete i deklaracije, odnose se na druge popratne materijale ili na bilo koji drugi način informiranja, uključujući sredstva moderne tehnologije ili verbalne komunikacije. Informacije o hrani moraju biti točne, jasne i lako razumljive potrošaču, te ne smiju biti obmanjujuće glede karakteristika hrane, osobito njezine prirode, identiteta, svojstava, sastava, količine, roka trajanja, zemlje ili mjesta podrijetla, načina proizvodnje. Također, hrani se ne smiju pripisivati učinci ili svojstva koje ta hrana nema, niti ukazivati na posebne karakteristike hrane kada u stvarnosti sva slična hrana posjeduje te karakteristike, osobito posebnim isticanjem prisutnosti ili odsutnosti određenih sastojaka i/ili hranjivih tvari, napominju iz ministarstva.
Eto, tako stvari stoje s hranom i njenim označavanjem. Pa komu milo, komu krivo.
M. Kranjčević
PRINT
