UDBINA - Gospićko-senjski biskup u miru Mile Bogović predslavio je u ponedjeljak, 30. travnja, tradicionalno misno slavlje na Dan političkih zatvorenika koji se obilježava na spomendan tragične pogibije Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana u Bečkomu Novomu Mjestu 30. travnja 1647. g. Na misnom slavlju u Crkvi hrvatskih mučenika nazočilo je više stotina članova Hrvatskog društva političkih zatvorenika iz svih dijelova Hrvatske na čelu s predsjednikom Markom Grubišićem. Uz biskupa Bogovića suslavio je čuvar svetišta vlč. Josip Šimatović, a svečanost liturgiji dao je Mješoviti katedralni zbor iz Đakova pod vodstvom maestra vlč. Ive Andrića i uz orguljsku pratnju Darija Kusture.
-Obilježavamo Dan sjećanja kada ističemo svoje uzore, nekada smo to radili skrivećki, a danas javno. Zahvaljujemo svima koji su svoje križeve podnijeli za hrvatsku domovinu - istaknuo je na početku biskup Bogović te istaknuo potrebu da je civilizacijska i sveta dužnost države da svi stradali u hrvatskoj povijesti, a posebno iz prošlog stoljeća u dvije tisuće masovnih grobišta, ponajviše u Sloveniji, budu pokopani. - Kroz povijest je to uradila i Antigona s bratom, Prijam je dobio od Ahila tijelo sina, kao suvremenici tijelo Ivana Krstitelja i Josip iz Arimateje tijelo Krista. Svaki čovjek zaslužuje da ga se dostojanstveno pokopa, a mi iz Komisije za martirologij nastojimo realizirati ideju Svehrvatskog groba na Krbavskomu polju, jer se taj problem može riješiti samo na nacionalnoj razini. Sve države naime imaju nacionalna groblja, a prostor podno CHM na Krbavskom polju je idealan jer je u svijesti naroda kao nacionalno grobište s 10.000 žrtava od 10. rujna 1492. g. – naglasio je Bogović. Na kraju iznio i ideju Hrvatskog križnog puta od Bleiburga, preko Vukovara pa sve do Udbine, istaknuvši da nitko kao politički zatvorenici ne poznaju bolje tu problematiku.
Predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika Marko Grubišić je na kraju poručio: -Vjera obnavlja svaku klonutost i apatiju u narodu, a danas neki žele Crkvu odbaciti pošto je ona orijentir hrvatskomu narodu kada se nađe na vjetrometini povijesnih i društvenih silnica. HDPZ ima u svomu planu dva glavna projekta, Memorijalni centar žrtava totalitarnih režima, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i kao najnovije, protestno pismo svima državnim institucijama protiv odluka Vijeća za suočavanjem s prošlošću kojima se po njima ekskulpira bivši totalitarni sustav.
Na misi su nazočili najstariji član 96.-godišnji Juraj Maček, kao i članovi HDPZ iz Bosne i Hercegovine (Široki Brijeg, Posušje, Ljubuški, Čapljina, Kiseljak), Šibenika, Zagreba, Rijeke, Karlovca, Duge Rese, Ogulina, Đakova kao i istaknuti pojedinci Zdravka Bušić, Gordana Turić, Bosiljko Mišetić, Marinko Sopta i Franjo Jurčević.
GSB/M.K.
PRINT
