KRASNO - Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi značajan je ne samo po najvećoj gustoći pojave speleoloških objekata u Hrvatskoj, nego su ovdje i najdublje jame dinarskog krša po mnogo čemu značajne u svjetskim razmjerima.
O perspektivnosti speleoloških i znanstvenih istraživanja tog područja govore i rezultati ovogodišnje speleološke ekspedicije „Rožanski kukovi 2017" održane od 23. srpnja do 6. kolovoza ove godine u suradnji Speleološkog odsjeka PDS Velebit i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
Rijetka su područja u svijetu na kojima se u jednomu istraživačkom ciklusu pronađe i istraži 22 nova speleološka objekta. Dubine jama su bile u rasponu od 10 do 110 metara. Cilj istraživanja je, osim inventarizacije prirodnih vrijednosti i izrade speleološkog nacrta, utvrđivanje i dokumentiranje njihovih svojstava, a što je posebno specifično za Sjeverni Velebit je stalni led pronađen u većem broju jama. Prethodne znanstvene studije pokazuju da je starost leda u jamama Sjevernog Velebita u rasponu 400 do 500 godina, što odgovara zadnjemu malom ledenom u Europi.
Fokus ovogodišnjih znanstvenih istraživanja bio je u Slovačkoj jami gdje je završen višegodišnji monitoring niza fizikalno-kemijskih značajki i druge analize u svrhu razumijevanja geoloških i hidroloških procesa. Jedno od ključnih pitanja je razumjeti nastanak dubokih jama, što je usko vezano uz strukturno-geološke procese Velebita. Jedna od svjetskih posebnosti Velebita, koje trebaju novu znanstvenu interpretaciju, su velebitske vapnenačke breče koje se protežu na velikima površinama i neočekivanim dubinama do oko 1.000 metara.
Na ekspediciji je pod vodstvom Luke Havličeka sudjelovalo 35 speleologa iz pet speleoloških udruga, uz podršku Komisije za speleologiju Hrvatskoga planinarskog saveza i Zagrebačkoga speleološkog saveza. Istraživanjima je obuhvaćeno područje Rožanskih kukova, Vratarskog kuka, Škrbinih draga, Čepuraša i oko Crikvene. Nastavljena su istraživanja vrlo perspektivnoj, dvjestotinjak metara dubokoj jami Avatar.
NP S. V./M.K.
PRINT
