KRASNO - Znate li da je opisano pet podzemnih životinja iz jama Nacionalnog parka Sjeverni Velebit u zadnjih dvadeset godina? Ove životinje predstavljaju endeme parka, jer nisu pronađene nigdje drugdje na svijetu. Najpoznatija je Meštrovljeva pijavica (Croatobranchus mestrovi) iz Lukine jame – Trojame, svojevrsni simbol podzemne faune Parka. Osim pijavice, iz iste jame je opisan i jedan puž pod imenom kupolasti špiljaš (Zospeum tholussum), kao i dvokrilac špiljska hajdi (Troglocladius hajdi). Svakako treba spomenuti i kornjaše, Casaleov filtrator (Croatodirus casalei) i Šmidin filtrator (Velebitodromus smidai) koji su opisani iz Slovačke jame. Ove životinje opisane su na temelju primjeraka skupljenih u najdubljim jamama parka i Hrvatske (Lukina jama - Trojama kao najdublja jama Hrvatske i Slovačka jama kao druga najdublja jama Hrvatske) prilikom zahtjevnih speleoloških ekspedicija. U ostalim speleološkim objektima, špiljska je fauna uzorkovana samo sporadično, najčešće od strane pojedinca (speleologa) prilikom speleoloških akcija. Preliminarni podaci skupljeni tijekom dosadašnjih istraživanja svrstavaju Sjeverni Velebit među podzemnom faunom najbogatija područja u Hrvatskoj. Više o podzemnoj fauni Parka možete saznati u sklopu centra za posjetitelje Kuća Velebita, u kojoj se može dobiti i brošuru o istoj temi pod nazivom Zagonetna fauna dubokih jama Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
Istraživanja na podzemnim životinjama Parka nastavljena su i ove godine, u sklopu projekta Biospeleološka istraživanja i inventarizacija faune u speleološkim objektima Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, koje izvodi Hrvatsko biospeleološko društvo uz potporu Nacionalnog Parka Sjeverni Velebit.
Ovim projektom započeto je sustavno istraživanje faune na lokalitetima unutar parka koji su dosad bili slabo biospeleološki istraženi ili nisu bili nikada biospeleološki istraživani. U pet dana od 29. kolovoza do 2. rujna istraživanja su obavljena u pet speleoloških objekata, smještenih u različitim dijelovima parka. Tako je posjećena Jama pod Budinom kosicom kod Zavižanske kose, jama u kuku na području Babrovače, jama Terca kod Golubića, špilja u Štirovači nedaleko izvora Štirovače i sniježnica u Medvjeđoj dolini u blizini Zavižana.
U svim je speleološkim objektima uzorkovana i fotografirana špiljska fauna, mjereni su mikroklimatski parametri, fotografirano je i samo istraživanje, ulazi u objekte, staništa i korigirane geografske koordinate ulaza. Sada slijedi obrada faunističkog materijala gdje će se laboratorijskim radom utvrditi o kojim se vrstama radi.
Kako se dosad podzemna fauna Parka pokazala iznimno vrijednom i raznolikom, drži se da će i ova biospeleološka istraživanja donijeti nove važne spoznaje, čime će se upotpuniti popis endema i novih vrsta za park i za znanost.
NP S.V./M.K.
PRINT
