Dr. sc. Tvrtko Korbar, znanstveni savjetnik Hrvatskog geološkog instituta (HGI), objavio je precizniji uvid u geologiju petrinjskog područja te je o tome govorio u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.
“Timovi Zavoda za geologiju su skupljali tektonske podatke nakon potresa u Banovini, rekao je i pozvao stanovnike Banovine da na stranicama Hrvatskog geološkog instituta mogu pronaći podatke o potresima i mogu slati fotografije i podatke o pukotinama na terenu, izljevima pijeska u dolinama rijeka koje će nam pomoći u definiranju rasjeda koji su pukli tijekom potresa i koji su postali aktivni”, rekao je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.
“Na temelju novinarskih dojava koje su se objavljivale napravila se koncepcija istraživanja na terenu”, rekao je.
Na ovom području postoje 2 rasjeda, ali se prikaz razlikuje potpuno drugačije od onog potresa u Zagrebu.
Zagrebački i petrinjski potres nisu povezani
“Izravno, zagrebački potres i ovaj na području Sisačko- moslavačke županije nisu povezani zato što se radi o dva odvojena epicentralna područja”, istaknuo je te dodao kako svaki potres daje dobre znanstvene podatke koji služe za obrade seizmologa i modeliranje geoloških rasjeda koji su aktivirani tijekom potresa.
Naglasio je kako su sve informacije s terena potvrdile da se radi o razmicanju kilometarskih blokova oko Petrinje u smjeru ili suprotno od satelita koji je prešao prije i poslije na terenu koji je zadesio potres.
“Sjeverozapadni blok se pomaknuo za 30-ak centimetra, a jugoistočni blok se pomaknuo za 30-40 centimetara. To su horizontalni pomaci koji su očekivani te sam slom na dubini od 10 kilometara biometarskih dimenzija i blokovi su se tu pomaknuli metar do dva pa se oslobodila silna energija koja je izazvala primarne i sekundarne manifestacije potresa na površini terena.”
Istaknuo je kako na krškom području ne bi bilo ovakvih manifestacija potresa kao što su urušne jame, ali bi bilo površinskih pukotina.
Priznajem.hr
PRINT
