OTOČAC- Svjetski dan štednje slavi se 31. listopada, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan na taj dan 1924. u Milanu.
Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva.
Građani Hrvatske povećali štednju za 18 milijardi kuna. Hrvatski građani i ove su godine povećali štednju u bankama za 8,4 posto što ne iznenađuje s obzirom na to da se u svakoj krizi, ovog puta uzrokovanoj pandemijom koronavirsa, uvijek više štedi. Naime, depoziti kućanstava kod kreditnih institucija bilježe daljni rast. Prema podacima HNB-a ukupan iznos depozita u kolovozu 2021. dosegao je iznos od 232,96 milijardi kuna, što je za 18,02 milijardi kuna više u odnosu na isti mjesec prošle godine.
A gdje su tu štediše iz Ličko-senjske županije? I oni su povećali štednju u odnosu na lanjsku godinu za 6,9 posto, što je manje od hrvatskog prosjeka. Ali kada se taj udio štednje promatra kao udio u ukupnoj štednji, onda je to skromnih 0,9 posto od ukupne štednje u Hrvatskoj. Time se štednja u Ličko-senjskoj županiji nalazi na začelju tablice, zajedno s Požeško-slavonskom županijom, a na posljednjem mjestu se nalazi Virovitičko-podravska županija.
Ako se promatra cijela Hrvatska, onda kontinentalni dio države više štedi (59 posto), dok su Primorci i Dalmatinci nešto manje štedljivi (41 posto) – proizlazi iz analize Hrvatske gospodarske komore.
M.K.
PRINT
