GOSPIĆ - U gospićkom KIC-u održan je treći strukturirani dijalog Tematske mreže branitelji, na temu „Komunikacija branitelja s donositeljima odluka u RH - primjeri dobre prakse iz SAD-a“. Strukturirani dijalozi provode se u okviru projekta Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije - smjernice za budućnost, financiranog iz Europskog socijalnog fonda, a nositelj je Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi.
U Tematsku mrežu branitelji uključeno je 13 organizacija civilnog društva, uglavnom udruga veterana iz Domovinskog rata, uz sedam novopridruženih članova te Sveučilište u Zadru i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Svrha strukturiranog dijaloga je predstavljanje smjernica za poboljšanje kvalitete života braniteljske populacije, izrađenih na temelju ispitivanja javnog mnijenja te znanstvenih istraživanja.
Nakon pozdravnih riječi predsjednika udruge ratnih veterana 9. gbr. Vukovi Antonija Šebalja i predsjednika Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Željka Dragaševića, opće informacije o projektu i provedbi iznijela je njegova projektna voditeljica Ida Maček. Cilj projekta je podizanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, a rezultati šest znanstvenih istraživanja, šest ispitivanja javnog mnijenja te više znanstvenih i stručnih članaka bit će smjernice za razvoj javnih politika, koje će u sklopu strukturiranih dijaloga biti predstavljene nadležnim institucijama i analizirane u kontekstu društvenog utjecaja.
Lara Buljan Gudelj iznijela je rezultate istraživanja javnog mnijenja i iznijela iskustva iz Velike Britanije, u kojoj se ne nastoji samo pomoći veteranima, nego maksimizirati i iskoristiti njihove potencijale za pomoć društvu. Britanci cijene svoje ratne veterane, razumiju različitost njihovog iskustva te podržavaju njihovo zapošljavanje i nastavak karijera u civilnom društvu. Njihov primjer putokaz je i za Hrvatsku, istaknula je Buljan Gudelj.
Dr. Igor Mikloušić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar predstavio je rezultate znanstvenog istraživanja „Kohezija među braniteljima i učinkovitost komunikacije s donositeljima odluka“.
Prof. dr. Zlatko Begonja sa Sveučilišta u Zadru usporedio je američke i hrvatske ratne veterane, među kojima je najveća razlika ta da su hrvatski branitelji mahom sudjelovali u obrambenom oslobodilačkom ratu, dok su američki veterani kao vojnici sudjelovali u „širenju demokracije“ po svijetu. Unatoč tome, domoljublje američkih veterana ne dovode u pitanje ni građani niti vlast, bilo da je ona u tom trenutku demokratska ili republikanska. U Hrvatskoj su prijepori najčešće ideološkog karaktera, jer mnoge strukture nisu prežalile Jugoslaviju pa imaju odmak od branitelja koji su najzaslužniji za hrvatsku neovisnost, istaknuo je Begonja.
E.H./M.K.
PRINT
