OTOČAC – Skovan je nova imenica – adventiranje. Ako se pitate što je to, onda to dođe kao neki party u vrijeme došašća iliti adventa. I u tom silnom „adventiranju“ (stvoren je i glagol – adventirati), koje se već popelo na vrh glave „i bogu i vragu“, izgubio se negdje – Božić. Nestao! Ma i što će nekome taj Božić, bitno da se troši, da se stvaraju blagdanske groznice, da se kupuje što treba i što ne treba, i na taj način da se zaobiđu božićni blagdani, koji dobiše novi naziv – blagdani.
Ali neki mediji tu nisu „dosljedni“, pa je tako nedavno objavljena vijest kako je neka žena u Belgiji poginula jer je na nju palo – božićno drvce. Zanimljivo da nije rečeno – blagdansko drvce, već božićno, neki taj zločesti Božić. Očito se radi o liloti jer je drvce zapravo bilo ogromno drvo. Da bi glupost bila veća, to „drvce“ je bilo prava jela.
Ali to nije sve, također je nedavno objavljeno kako Nijemcima prijeti prava opasnost, to je tradicionalna božićna (sic!) boljka – fraktura penisa. Jadni Nijemci, što li njih ne će sve snaći upravo na Božić. To je dokazao neki njemački institut, znanstveno. No ne prijeti Nijemcima za Božić samo ta važna ozljeda penisa, prijeti njima i božićni ručak, čepovi sa šampanjaca za Božić, porast srčanih božićnih problema. Nema ni naznake da bi fraktura penisa bila u te neke blagdane, da bi im naškodio blagdanski ručak ili da bi ih snašli blagdanski srčani problemi, to nikako.
Zatim se može pročitati da je neka žena slomila nogu – za Božić. Inače se noge ne lome tijekom godine, nego eto baš na Božić. Niti jedna žena nije slomila nogu za blagdane, zanimljivo.
Ili, tragedija na Badnjak, poginulo dvoje ljudi. Tragedija jest, ali što s tim ima Badnjak voljeli bismo pitati urednika medija koji je to istakao u naslov teksta. Ima toga još: na Božić izvukli mrtvo tijelo iz rijeke. Da nije bilo tog nesretnog Božića, vjerojatno te nesreće ne bi ni bilo, nitko se ne bi utopio.
Moglo bi se još mnoštvo toga pronaći, ali uglavnom sve što je vezano za neku nesreću, nezgodu, negativnost, to se rado veže za naziv Božića. Valjda da ljudima bolje omrzne. Pa ako ne volimo taj Božić, nastojimo ga zatrti, maknuti ga iz javnosti, čemu onda baratanje njime? Svedimo to na toliko popularizirane – bezimene blagdane.
M.K.
PRINT
