OTOČAC – Koliko god govorili o neimaštini i gladi, ne samo u svijetu, u nerazvijenim i siromašnim zemljama Afrike ili Azije, nego i u Hrvatskoj, gdje je kopanje po kontejnerima paradigma siromaštva i gladi, još uvijek se u zapadnu svijetu bacaju ogromne količine (ispravne) hrane. Naime, kada prođe rok uporabe određenoj hrani, od mesa, prerađevina, voća i povrća, veliki trgovinski lanci, gdje se sada najviše prodaje takve robe, bacaju ih u smeće.
Kod bacanja hrane najmanje su dva problema, jedan je što je to „grijeh do Boga“ (ima gladnih usta koliko hoćeš), a drugi je čisto ekološke prirode (zagađivanje). Da bi se toj nerazumnoj aktivnosti ohola i pobješnjela zapadna svijeta doskočilo, reagirao je ovih dana i Europski parlament u Strasbourgu - doznajemo u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Otočac. Taj parlament je pozvao sve zemlje članice Europske unije, dakle i Hrvatsku, da čim prije donesu zakone koji će urediti način kako svu neprodanu hranu dati u humanitarne svrhe, a ne bacati je u smeće. Kad je o Hrvatskoj riječ, problem je oko plaćanja poreza. Naime, po sadašnjim zakonima se na bačenu hranu ne plaća porez, dok se na doniranu plaća. Stoga trgovinski lanci u Hrvatskoj nisu stimulirani da daruju hranu u humanitarne svrhe. A država se valjda libi donijeti zakon kojim bi na doniranu hranu bio ukinut porez bojeći se zlouporaba.
Neke europske zemlje su već počele ili riješile taj problem, poput Francuske. U toj državi je zakonska obveza da sva neprodana hrana, koja je i dalje u jestivom stanju, morati donirati dobrotvornim organizacijama, a preostala prerađuje u hranu za životinje ili u poljoprivredno gnojivo.
Čini se da Europski parlament ne će stati samo na ovoj inicijativi, već da će se pokušati progurati obveza svim članicama EU da imaju donijeti zakone spomenuta sadržaja.
M. Kranjčević
PRINT
