Međunarodni dan starijih osoba održava se u Hrvatskoj i u cijelom svijetu 1. listopada da bi se naglasila važnost brige o socijalnom položaju, pravima i kvaliteti života starijih osoba koje čine sve veći udio u ukupnom broju stanovništva. U toj kategoriji najranjivije su one starije osobe koje su nemoćne, zanemarene i čiji je život često ispod dostojanstva čovjeka.
Iako starija životna dob donosi nova iskustva i otvara neke nove perspektive, u Hrvatskoj velik dio starijih osoba suočava se s egzistencijalnim problemima zbog mirovina koje ne mogu pokriti ni najosnovnije potrebe za hranom i ogrjevom. Hrvatska ima oko 1,2 milijuna umirovljenika, a od 200 do 250 tisuća ljudi prima od 1000 do 1500 kuna mirovine, 10 % hrvatskih građana starijih od 60 godina nema mirovinu, a stopa rizika od siromaštva za umirovljenike 2012. godine u Hrvatskoj je iznosila 21,8 %. S druge strane sve više je izraženo ekonomsko i materijalno iskorištavanje starijih osoba na različite načine zlouporabe punomoći, nagovaranja potpisivanja dokumenata, nepridržavanja ispunjavanja uvjeta ugovora o uzdržavanju, sve do potpunoga oduzimanja sredstava za život i beskućništva. Taj problem izražen je u cijelom svijetu, a na razini Europe pokazatelji govore da je 8 posto osoba starijih od 65 godina, među kojima su u najvećem broju žene, ekonomski iskorišteno do te mjere da su završile kao beskućnici.
U Hrvatskoj su, prema popisu stanovništva, 758 633 osobe starije od 65 godina, što čini 17,7 posto ukupnog stanovništva. Prosječni stanovnik Hrvatske, prema navedenom popisu, ima 41,7 godina, čime se Hrvatska svrstala među zemlje sa starom strukturom stanovništva. Hrvatski građani su u posljednjih 60-tak godina ostarjeli za čak 11 godina, upozoravaju iz HZZO-a.
S.B / I.B.
PRINT
