OTOČAC – Naravno da je to stvar pristupa, je li čaša napola prazna ili napola puna? Vječna je to dilema, ili možda nije, ovisi o tomu kako tko gleda na određeni proces. Tako se često može čuti kako je u Hrvatskoj kazališni (scenski) život u velikoj krizi, kako su dvorane prazne, kako nema publike, kako tek ona „prava“ publika održava kazališne scene na životu. A o novcu, da se ni ne govori.
Treba li ovakve stvari uzeti zdravo za gotovo? Možda djelimice. Kazališni ljudi su primorani „kukati“, ne bi li iskamčili kakav povoljniji položaj, posebno onaj financijski. Ako kažu da im je dobro, bit će im gore, i obrnuto. Sve to pomalo vodi taj kulturni segment prema sve većoj komercijalizaciji, gurajući ga u neke vode koje će malo imati susreta s umjetničkim, vele mnogi, govori se da je na djelu „amerikanizacija“, dakle stvaranje profita pošto-poto.
No kada se promotre neki statistički pokazatelji, stvari izgledaju pomalo drugačije, rekli bismo optimističnije. Statistika kaže da u Hrvatskoj djeluje, vjerovali ili ne, 176 kazališta, od toga 91 profesionalno (11 stalnih scena), 56 amaterska kazališta (u koja se vjerojatno ubraja i Arupium iz Otočca i Amatersko kazalište Gospić) i 29 profesionalnih kazališta za djecu, od toga 9 lutkarskih. Sva ta kazališta izvela su 1.619 predstava, od toga je 59,3 posto domaćih (hrvatskih) djela. Dakle, svako kazalište je od ukupno 11.828 danih predstava prosječno prikazalo 68 predstava godišnje pred prosječno 242 posjetitelja. Kada se sve zbroji i oduzme, u godini dana na kazališnima predstavama je bilo čak 2,310.602 posjetitelja. Poprilična brojka.
A kada je glazbena scena u pitanju, ona seriozna, profesionalna, stvari stoje ovako: u Hrvatskoj je 45 profesionalnih orkestara i ansambla; od toga je 6 simfonijskih, 4 komorna orkestra i 33 komorna ansambla. Svi su oni dali u godini dana 842 koncerta, priredbe i proslave, što je poslušalo 252.678 posjetitelja. A kada su profesionalni ansambli u pitanju, ansambl LADO održao je 105 koncerata na kojima je nazočilo 42.796 posjetitelja.
Tako govori statistika, pa komu milo komu krivo. Čini se da stvari po tom pitanju ne stoje tako loše, a da mogu bolje – mogu.
M. Kranjčević
PRINT
