Rezultati prošlogodišnje državne mature bili su dotad najgori, no kako pokazuju prvi neslužbeni podaci, ovogodišnji su još gori. Zvono za uzbunu je upaljeno.
Dok resorna ministrica Blaženka Divjak smatra da je ovo dokaz da treba provesti reformu i nalazi rješenje u većoj satnici pojedinih predmeta, Ljilja Vokić za Tportal analizirala je razloge sve lošijih rezultata na državnoj maturi
Mogući razlog slabijeg rezultata je drugačiji profil zadataka u ispitima državne mature. U slučaju da su zadaci iz matematike bili zasnovani na riječima, to je moglo utjecati na slabije rezultate učenika, analizira Jokić.
Kao drugi razlog vidi opći stav učenika prema ispitima državne mature i visokoškolskom obrazovanju.
‘U situaciji u kojoj obrazovne vlasti ne čine gotovo ništa da unaprijede sustav ispita državne mature te u situaciji u kojoj je u Hrvatskoj teže upisati dijete u vrtić nego na fakultet, dio pristupnika pristupa ispitima neodgovorno i s očekivanjem da će se ionako upisati na fakultet’, smatra Ljilja Vokić.
Pripreme za maturu – veliki biznis
Unatoč činjenici da u prosjeku svake godine oko 56 posto učenika ide na privatne pripreme za državnu maturu, što plaćaju roditelji, a što je, kaže Jokić, veliki biznis, rezultati su sve gori.
‘Što će mu pripreme ako je dijete završilo četiri razreda gimnazije?’, komentira pak Vokić.
Vokić: Treba napraviti evaluaciju i vidjeti što smo dobili od mature
Na pitanje što misli o ovogodišnjim rezultatima državne mature, Ljilja Vokić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, bivša ravnateljica VII. gimnazije u Zagrebu i bivša ministrica prosvjete i športa, navodi kako to upućuje na slab rad učenika i profesora, ili na to da su zadaci bili preteški.
Dodajući kako bi stavila naglasak na sredstva koja su dosad utrošena na državnu maturu, ističe da nema evaluacije državne mature ni podataka svih ovih godina, a potrošnja je velika.
‘Treba napraviti evaluaciju i vidjeti što smo dobili od mature, a to je ništa. Fakulteti i dalje traže polaganje prijamnih ispita, koje naplaćuju, a učenici bi nakon polaganja mature trebali imati izravan upis na željeni fakultet’, zaključuje.
Predlaže da bi državnu maturu trebalo podijeliti u četiri dijela, a to su prirodoslovni, društveno-humanistički, jezični i umjetnički, tako da bi učenici mogli odabrati ono što ih zanima i polagati predmete koji su im potrebni za upis na željeni fakultet. Kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti, istaknula je da u tom predmetu više treba raditi na gramatici, a manje na književnosti.
Kad je riječ o uvođenju dodatnih sati matematike i hrvatskog jezika, što je najavila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak zbog izrazito loših rezultata iz tih predmeta, smatra da to nije rješenje, pitajući ‘a gdje će ti sati biti umetnuti?’, jer je raspored već sad pretrpan, pa bi učenici bili previše opterećeni. Predlaže pritom da se dodatni sati uvedu kroz izbornu nastavu.
Kamenjar.hr
PRINT
