Pravednije uređenje obiteljskih i nacionalnih mirovina cilj je za koji će se boriti Hrvatska stranka umirovljenika, prenoseći stavove središnjice stranke kaže predsjednik Gradske organizacije HSU-a Otočac, županijski vijećnik u Skupštini Ličko-senjske županije i član Nadzornog odbora HSU-a, Ivan Bižanović.
Hrvatski mirovinski sustav opet je postao važna društvena tema na kojoj se lome koplja i ruše rekordi skupljenih potpisa za raspisivanje referenduma. U zemlji u kojoj se malo raspravlja o važnim životnim temama koje utječu na kvalitetu života, standard građana, bolje poslovne prilike i slično, rasprava o mirovinskom sustavu pravo je osvježenje.
Hrvatska stranka umirovljenika je politička stranka koja ima mjerljive rezultate djelovanja u zadnjih 15 godina. Izborili smo se za povrat duga umirovljenicima, ukidanje povlaštenih mirovina saborskih zastupnika, članova Vlade i Ustavnih sudaca, uveli dodatak na mirovinu 4-27 posto, omogućili punu mirovinu bez penalizacije sa 41 godinom staža i 60 godina života… ukupno, naše mjere su umirovljenicima priskrbile 60 milijardi kuna.
Takvi rezultati obvezuju da Hrvatska stranka umirovljenika uzme aktivnu ulogu u predstojećim raspravama o tome kako treba izgledati mirovinski sustav u budućnosti.
Zato što mislimo da je rad, to jest, uplata doprinosa temelj mirovinskog sustava u Hrvatskoj stranci umirovljenika odlučili smo pozvati sve umirovljeničke političke i društvene aktere da se ujedinimo i stanemo pod barjak Hrvatske stranke umirovljenika kako bi se izborili za veliki cilj koji će ispraviti brojne nepravde u mirovinskom sustavu i napokon staviti rad na vrh vrijednosti u Hrvatskoj.
Taj cilj se zove: obiteljske mirovine.
Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj supružnik ne može naslijediti dio mirovine preminulog bračnog druga. Može zadržati svoju ili uzeti 70 posto mirovine preminulog supružnika, što nije dovoljno ni adekvatno potrebama naših ljudi, pravednosti u koju se kune naša politička elita.
Za nas je prvi prioritet mirovinskog sustava pravednije uređenje obiteljskih mirovina. Uz vlastitu mirovinu, bračni drug mora imati pravo na dio mirovine preminulog supružnika. Vrlo često se radi o bračnim parovima koji su zajedno skupili više od 70 godina radnog staža, plaćali su doprinose, a onda, na primjer, jedan od njih premine brzo nakon odlaska u mirovinu i desetljeća uplate doprinosa ode u vjetar. Država naprosto taj dio ne priznaje.
S jedne strane, Vlada želi iz mirovinskog sustava plaćati takozvanu nacionalnu mirovinu svima ljudima koji nemaju radnog staža i nisu uplaćivali doprinose, a s druge strane supružnik koji je cijeli život uplaćivao doprinose zajedno sa svojim bračnim drugom, nema pravo na dio mirovine preminuloga.
Time preživjeli bračni partneri u većini slučajeva tonu u siromaštvo unatoč desetljećima plaćanja doprinosa čime ih država bezrazložno i potpuno neosjetljivo svrstava u skupinu najdiskriminiranijih građana Republike Hrvatske.
Cijelu proceduru pokrenut ćemo kroz Hrvatski sabor; HSU u posljednje vrijeme ima svoj klub od sedam zastupnika i putem njega ćemo predlagati ove izmjene vezane uz obiteljske mirovine. Sada je posljednji trenutak da ova Vlada učini nešto po pitanju mirovinske reforme, ustvrdio je Bižanović.
M.M.
PRINT
