Glavna državna odvjetnica RH Zlata Hrvoj Šipek utvrdila je kako nema zakonske osnove za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presude Visokog prekršajnog suda kojom je Marko Perković Thompson oslobođen zbog pozdrava “Za dom spremni” u pjesmi “Bojna Čavoglave”.
Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske utvrdila je da nema zakonske osnove za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presude Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, nakon što je prethodno na sjednici Kaznenog odjela DORH-a razmotrena zaprimljena inicijativa podnositelja.
Antifašistička liga Republike Hrvatske podnijela je inicijativu za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presude Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kojom je potvrđena presuda Prekršajnog suda u Šibeniku, a kojom je Thompson oslobođen optužbe da bi izvođenjem pjesme integralni dio koje je poklič “Za dom spremni” počinio prekršaje iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
(…)
Podsjetimo, pjesma Čavoglave je inače pjesma nastala u Domovinskom ratu i u svom se integralnom obliku brzo proširila cijelom Hrvatskom u najtežim ratnim vremenima, postajući jednim od prepoznatljivih simbola otpora mnogo nadmoćnijem, srpskom osvajaču. Pjesmu se do dolaska SDP-a i Stjepana Mesića na vlast izvodilo u svim medijima, uključujući HRT. Na početku Domovinskog rata 1991. godine Marko Perković pridružio se Zboru narodne garde. U to vrijeme u rukama je imao američku strojnicu Thompson, po kojoj je i dobio nadimak. Pjesma ‘Bojna Čavoglave’ dragovoljca Domovinskog rata i hrvatskog vojnika Marka Perkovića Thompsona nastala je u 11. mjesecu 1991. godine kao svojevrsna budnica, a kasnije je snimljen i video spot sa suborcima koji je prvi put pušten na Otvorenoj televiziji.
Značaj pjesme za Hrvatsku 1991.
Srpski pobunjenici i četnici sredinom 1991. izvršili su niz pokolja nad hrvatskim civilima, klali su i ubijali gotovo svakodnevno.
(…)
Pjesma “Bojna Čavoglave” prvi je put javno izvedena na Hrvatskom radiju Split, 31. prosinca 1991. godine, a počinje pokličem Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) “Za Dom – Spremni!”. Svi koji su tih dana sa strepnjom slušali radijska i televizijska izvješća, gledali grozomorne prizore hrvatskih krajeva i stanovništva koje su se našlo na udaru velikosrpskih terorista, znaju što su osjetili kada su pjesmu prvi put čuli.
Pjesma je probudila nadu, podizala je moral i oživljavala optimizam ne samo nenaoružanim braniteljima već i svima koji su u skloništima strahovali za svoj život pod najezdom teške artiljerije, bombi, “krmača” i drugih ubojitih sredstava neprijateljske JNA – kojoj se isticala crvena zvijezda petokraka na kapama, zrakoplovima, tenkovima – u suradnji s paravojnim postrojbama Srba u Hrvatskoj.
Što je Antifašistička liga Republike Hrvatske?
Riječ je o asocijaciji civilnih udruga i pojedinaca. Osnovana je 2015., zbog, kako su naveli, “zabrinutosti razvojem događaja u Hrvatskoj gdje se javno poricanje temeljnih etičkih vrijednosti demokratskog društva ponovo nameće kao legitimna politička opcija”.
Za predsjednika je imenovan predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić, dok je Juraj Hrženjak počasni predsjednik. Na mjesto zamjenice predsjednika imenovana je Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.
Članovi izvršnog odbora Lige su: Bibijana Papo, Romsko nacionalno vijeće, Božo Rudež, Milena Ostojić, Mreža antifašistkinja Zagreba, Franjo Habulin, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, Jovan Vejnović, Savez društava Josip Broz Tito, Eugen Jakovčić, Kuća ljudskih prava, Dragan Markovina i Aneta Lalić, Srpsko narodno vijeće te Sanja Zoričić Tabaković, Židovska općina Zagreb.
Njihovo osnivanje podržao je i bivši predsjednik Stjepan Mesić koji je na predstavljanju Lige u Rijeci prozvao Katoličku crkvu rekavši da se ne ograđuje od brojnih ispisanih simbola “krilatog U s križem”. Osudio je izjave, kako je rekao, biskupa iz Siska, prema kojima je aktualna vlast nenarodna i zločinačka. Mesić je upitao zašto onda od te vlasti dobiva novac i ne zatraži izmjenu Vatikanskih ugovora.
Narod.hr
PRINT
