OTOČAC – Davnih godina, a baš na današnji dan 1852. godine, dr. Ante Starčević je u Narodnim novinama prvi put formulirao osnovne postavke svoga učenja o vrijednosti i povijesnosti hrvatstva. Zbog uporne borbe za samostalnost Hrvatske Hrvati ga nazvaše „ocem domovine“. A što je učinio na današnji dan „otac domovine“?
Dao je napis Srpskog dnevnika koji je osporio hrvatsko ime i hrvatski jezik. Bilo je to vrijeme Vuka Stefanovića Karadžića i njegovog „Srbi svi i svuda“ iz knjige Kovčežić. Karadžić se trudio ustvrditi da su svi štokavci Srbi, da su pravoslavni, katolici i muslimani, a kajkavci da su Slovenci. Sve je moglo samo nije smjelo biti Hrvata.
Starčevićev odgovor bio je oštar (takav je uvijek i bio), kazao im je da postoji hrvatski jezik i hrvatski narod. Podsjetio ih je da su stari dubrovački pisci i Marko Marulić pisali hrvatski. Još im je toga dosta kazao, svjestan velikosrpskog pletiva i „finog tkanja“.
Do kraja života Starčević se zalagao za pravo Hrvata na vlastiti jezik i obnovu hrvatske države. Od Austrije i Mađarske tražio da se državnim ugovorom uspostavi cjelovitost hrvatskih zemalja, uz Bansku Hrvatsku i Slavoniju, još i Dalmacija, Međimurje i Vojna krajina odmah, a u budućnosti Bosna, Hercegovina, Istra i - Slovenija. To je kasnije postao trijalistički prijedlog uređenja i političke reforme Austro-Ugarske Monarhije, kojoj su se osobito protivile mađarske vlasti.
Starčević je po hrvatskom nacionalnom pitanju bio daleko ispred mnogih.
M.K.
PRINT
