OTOČAC – Naša draga Hrvatska ima toliko paradoksa da je na trenutak teško povjerovati je li svemu baš tako. Evo, Europska komisija je objavila da Hrvatska zauzima 24 mjesto u digitalno-tehničkoj razvijenosti, dok je na trećemu mjestu u Europi s 25 posto po broju malih i srednjih tvrtki koje se bave internetskom trgovinom, što je iznad prosjeka EU, koji iznosi 15 posto. Tko bi se tome nadao, a neka prosječna uobrazilja, kada bi se napravila kakva anketa među žiteljstvom, bi bila vjerojatno daleko od navedena postotka, naravno niža.
Evo još koji podatčić, Hrvatska u korištenju interneta zauzima 21. mjesto sa 65 posto aktivnog stanovništva, dok prosjek EU iznosi 75 posto. Tu, dakle, kaskamo za desetak postotaka, ali i s takvim zaostatkom u internetskoj trgovinu smo napredni. Nadalje, u digitalnim vještinama s 39 posto smo ispod prosjeka EU, koji iznosi 60 posto, nedostaje tih vještina, očito će trebati pokrenuti određene edukativne kampanje kako bi se razina educiranosti povisila. Male i srednje tvrtke ostvaruju 11 posto ukupnih prihoda internetskom prodajom, a upravo kod ovih gospodarskih subjekata internetko poslovanje je bogomdana prednost s obzirom na troškove. Hrvatska gospodarska Komora će morati svakako poraditi na podizanju digitalnih vještina svojih članica.
Što sprječava veće korištenje internetske kupovine? To je strah i nepovjerenje od možebitnih zlouporaba osobnih i poslovnih podataka, ali su u pitanju i tradicionalne potrošačke navike kupaca. Manipulacije kreditnim karticama u prekograničnoj kupovini te uslugama ne idu nimalo na ruku internetskoj kupovini, 35 posto potrošača susrelo se s nepoštenom, zavaravajućom ili lažnom poslovnom praksom.
Nazočnost hrvatskih tvrtki na internetu raste iz godinu u godinu te ih je sada 71 posto. Također, je i u porastu broj pojedinaca koji kupuju putem interneta, no još se uvijek adekvatno ne koriste postojeće vještine za poslovanje.
Ovo sve što je prethodno navedeno je hrvatski prosjek, što podrazumijeva da ima sredina koje ga nadmašuju, ali i onih koje podbacuju. Što se tiče gospodarstvenika u Ličko-senjskoj županiji, svakako ima mjesta za poboljšanje stvari. Kako smo informirani u Županijskoj komori Otočac, od ukupno registriranih 660 trgovačkih društava, tek 200-injak ima email na tvrtki. Praksa pokazuje da jedan dio onih poduzetnika koji imaju uspostavljen email da ga slabije, odnosno nedovoljno koriste.
HGK/M.K.
PRINT
