OTOČAC – Danas je Međunarodni dan materinskoga jezika. Ovaj dan - 21. veljače - proglasio je UNESCO 1999. godine. Zanimljivo je da je inicijativa potekla iz Bangladeša, države bogate materinskim jezicima.
Materinski jezik je kod svakog pojedinca doista prvi jezik kojega netko u obitelji nauči. Nije to nevažna stvar jer materinski jezik utječe na mnogo toga u životu svake osobe. Ona se po njemu identificira ili razlikuje od drugih, a stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika važno pri formiranju mišljenja.
Uvođenjem ovoga međunarodna dana UNESCO želi osvijestiti da jezici nisu samo civilizacijsko kulturno naslijeđe, već da su odraz impresivne različitosti u društvima, što treba cijeniti i uvažavati.
Istraživanja pokazuju da polovici od 6.000 svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, što je uznemirujuća činjenica. A kako dolazi do izumiranja jezika? Na posve isti način kao i kod izumiranja naroda. Naime, polovicu svih jezika govori samo 10.000 i manje govornika, a čak četvrtinu samo 1.000 osoba. Obrazovanje i suvremena sredstva komunikacije ne pridonose očuvanju raznolikosti jezične baštine, dapače, oni ih zanemaruju, u takvoj poziciji su tisuće jezika.
Ova pojava nestajanja i izumiranja jezika nije neka „specijalnost“ t. zv. trećeg svijeta. I u bajnoj Europi prijeti opasnost da uskoro izumre čak 13 europskih jezika, a u neposrednoj opasnosti od skorog nestanka nalaze se čak 33 europska jezika Europe. Pa koji su to? Najugroženijim se smatra gotšejski dijalekt njemačkog jezika (kojim govori malo proučena grupa gotšejskih Nijemaca iz grada Kočevje u Sloveniji), zatim galički dijalekt karaimskoga jezika koji je nekada bio široko rasprostranjen u zapadnoj Ukrajini. U procesu izumiranja je i votski jezik, kojim se koristio malobrojni narod Vota iz Lenjingradske oblasti Rusije (ovim jezikom danas se služi tek oko 20 govornika). Izumire i kildinski laponski jezik s poluotoka Kola u Rusiji, kojim danas govori još samo 787 osoba.
Ali to nije sve, među 33 ugrožena europska jezika nalazi se osam jezika raznih naroda koji žive u Francuskoj, četiri jezika u Velikoj Britaniji, tri jezika u Švedskoj. No nisu samo jezici ugroženi, možda još više od njih su ugrožena razna narječja, kao pojedina u Bugarskoj, Italiji, Grčkoj, Finskoj, Norveškoj, Letoniji, naravno i Hrvatskoj.
M. Kranjčević
PRINT
