O nama    
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
 
back
ISTRA IMMOBILIEN

Kako "sretni blagdani" izazivaju glavobolju babi Franci?

ISTRA IMMOBILIEN
1/1
Kako "sretni blagdani" izazivaju glavobolju babi Franci?
Kako "sretni blagdani" izazivaju glavobolju babi Franci?
Objavljeno: 08-01-2015

OTOČAC – Eto, dan po dan, tjedan po tjedan i prošli su „blagdani“. Vjerojatno ste se zapitali zašto su blagdani pod navodnicima? S pravom, jer se riječi, ili poneki frazemi, stavljaju pod navodnike, ili se ispisuju kurzivnim pismom, onda ako im se daje preneseno značenje ili se nešto želi posebno istaknuti.

A na „blagdane“ nas je upozorila, ne ćete vjerovati, naša baba Franca. Kad smo bili kod nje, one je iz džepa svog „zaslona“ izvadila „komadić arte“ na kojem je svojim nevještim rukopisom napisala nekoliko riječi. Bili smo na mah pomalo zbunjeni, što je to nju natjeralo da potraži „klajbac“ i da na „artu“ nešto pribilježi. Kad je počela govoriti, počeli smo shvaćati što je muči.

-Vidi vako, ja ne znan esan li ja munjena il mi noge smrdidu. Gljedan ja to radijo, slušan ja tu televiziju pa ne verujen sama sebi, esan da san stara, al nisan ni gluva, ni munjena. Aj, reko, ne ću man sebi poverovat, gljedaću ja radijo dalje i slušat televizor. I tako ti ja slušan i gljedan i borme ja zaključin da nisan ni munjenan i da mi noge ne smrdidu...

Još uvijek se nije moglo ništa suvislo razabrati na što cilja, na radiju se dade tko zna što „vidjeti“, a na televiziji tko zna što „čuti“.

-E sadaj, ja esan žena od osamnajstoga vika, to esan. Je da me je vrime pregazilo, tako se veli. Je da ja nisan moderna, nisan. Al jopet ne mogu razumit kako to da kad je katolički Božić, unda se čestitadu „sritni blagdani“? Čula ja to na televizoru i vidila na radiju, esan borami. A kad dojde ortodoksni Božić unda niki ne čestita „sritne blagdane“, van svi divanidu „Hristos se rodi“, pa neki sami sebi i odgovaradu „vaistinu se rodi“. A, kako to? Zač se i tote ne čestitadu „sritni blagdani“? ... Unda muslimani imadu dva bajrama, niki in se ne subita čestitat „sritan blagdan“, van „Bajram šerif mubarek olsun“. Zač se njimi ne čestita „sritan blagdan“, a? Kako to? Nami „sritni blagdani“, bez imena i prezimena, a njimi sve po redu i kako treba. Ja to ne mogu razumit.

Doista, naša baba Franca je krajnje pažljivo zamijetila sve nijanse čestitanja blagdana u Hrvatskoj. Također njene usporedbe „piju vodu“. Nastavila je dalje.

-I unda san ja slušala i gljedala i razumila da se katolički Božić ne smi čestitat da nebi koga drugoga uvredili. Ma kogaš uvredit ako čestitaš Božić nimi ki ga slavidu i do njega držidu? Ako ja držin svoje, a poštivan tuje, ma kako se unda moremo vređat, pitan ja tebe, a? Kako mene niki ne vređa kad muslimanima čestita Bajram na ki zna čijemu jeziku? Velidu da u Božiću je nekav židovski blagdan, pa da nji ne bi uvredili da unda tako. Pa kad je taj njev blagdan, ma čestitajte in kako ojte, nemojte prežvakavat, ne mucajte „sritni blagdani“. Ako se ima dva blagdana različiti ver, eto katolička su Sveta tri kralja, ortodoksni Badnjak i jutra dan in je Božić, pa kako to da se tote ne čestita „sritni blagdani“ da se koga ne bi uvredilo. Vako ispada da se more uvredit samo druge, a Rvate i katolike, nji se ne more uvredit. I njimi, el Rvatima i katolicima, ne treba čestitat da se ne bi koga drugoga uvredilo. Reci ti meni kakova je to sloboda ako se ne smi čestitat Božić? A ja jadna mislila da mi iz komunizma izašli, kad uno sam vrag zna uč smo sad upali. Pitan ja tebe da su katolici manjina, bil unda prema njimi bilo obzira, il i' se niki ne bi ni sitil, ni čestital, a kamoli da bi čestitanje tujega blagdana njimi smetalo. Moreš li ti to meni, vako staroj, rastumačit?

Našli smo se „u neobranu grožđu“, kako se veli. Sve je naša baba Franca dobro zamijetila, sve je stavila na svoje mjesto. I što joj reći? Da je u pravu, da je doista tako, a što joj drugo reći? Pokušali smo joj pojasniti da je ta „moda“ čestitanja „sretnih blagdana“ došla iz, a odakle drugdje nego iz Amerike. Tamo su se „dosjetili“ da Božić po gregorijanskomu kalendaru uklone, da ga unište, ali da održe božićno ozračje iz posve drugih razloga, a oni su posve lukrativni – novac je u pitanju. U nekima zemljama već su se razvile ozbiljne javne rasprave oko tog problema jer se pod krinkom jednakopravnosti svih građana pokušava progurati radikalni oblik sekularizma koji se pokazuje kao nova i netolerantna ideologija. Dokle je to došlo, govori i činjenica da je u nekima američkim saveznim državama zabranjeno emitiranje jedne od najljepših božićnih pjesama Tiha noć, dok se Zvončići i te kako emitiraju. U Americi su tako Božić razbožićili, njima Isusovo rođenje ne znači ama baš ništa, a da bi to prikrili i opravdali, prisjetili su se da neposredno prije Božića ima židovski blagdan Hanuka (također blagdan svjetlkosti), pa eto ti izgovora, da se američke židove ne bi uvrijedilo valja maknuti Božić. Kako je u Hrvatskoj na sceni puki bjelosvjetski hohštapleraj, kako su sve američke izmišljotine „in“, tako se u posljednjih nekoliko godina počelo tiskati čestitke sa „sretni blagdani“, tako su uobličene i čestitke na televizijama i radijima. U tome u Hrvatskoj osobito prednjače neki strani veliki trgovinski lanci, zatim neke velike kompanije, a počinju ih hohštaplerski slijediti i neke hrvatske.

-I zato ti ja, kad mi ki pošalje za Božić čestitku „sritni blagdani“ lipo vrnen nazad i lipo napišen da je meni Božić, i da blagdane neman. Eto, tako ja – nakon pomna slušanja našeg pojašnjenja završila je baba Franca.

No, koliko će ova klica raskatoličenja i raskršćanjenja uhvatiti korijena? Onoliko koliko mi svi to dopustimo. Ako se tome suprotstavimo, ne će biti roda ni ploda. Jer ako doživimo da nam blagajnica u nekom velikom trgovinskom lancu čestita „sretne blagdane“ (jer su joj tako naredili), postupimo kao baba Franca i recimo: „i tebi, draga, sritan Božić“.

M. Kranjčević

Najnovije

ISTRA IMMOBILIEN
ISTRA IMMOBILIEN
1/1
Ovo su mediji u Hrvatskoj - prešutjeli
Ovo su mediji u Hrvatskoj - prešutjeli
OTOČAC – U Zagrebu je 22. lipnja na Fakultetu hrvatskih studija održan II. Međunarodni znanstveni skup pod nazivom Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: Komunistički zločini. Iako je bio neradni dan, dvorana je bila popunjena, no rijetki mediji, odnosno portali su...
Objavljeno: 26-06-2022
ISTRA IMMOBILIEN
1/1
Okrugli stol za braniteljsku populaciju
Okrugli stol za braniteljsku populaciju
GOSPIĆ – U ponedjeljak će u 11 uri u velikoj dvorani KIC-a Gospić biti održan okrugli stol u organizaciji Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, Ministarstva branitelja i Instituta Ivo Pilar po braniteljskoj tematici. Tema skupa je pod nazivom Komunikacija branitelja s...
Objavljeno: 26-06-2022
ISTRA IMMOBILIEN
1/1
Biskup Košić blagoslovio „bijeli križ istine“ u sisačkom Naselju
Biskup Košić blagoslovio „bijeli križ istine“ u sisačkom Naselju
SISAK - Sisački biskup Vlado Košić blagoslovio je u četvrtak 23. lipnja Bijeli križ istine ispred Pastoralnog centra župe Pohoda Blažene Djevice Marije u sisačkom Naselju. „Bijeli križ istine“ postavljen je na inicijativu sisačkog ogranka Hrvatskog domobrana. Kako...
Objavljeno: 26-06-2022
ISTRA IMMOBILIEN
1/1
Da se prisjetimo – na današnji dan donesena odluka o suverenosti i samostalnosti RH
Da se prisjetimo – na današnji dan donesena odluka o suverenosti i samostalnosti RH
OTOČAC – Danas je spomendan Dan neovisnosti Republike Hrvatske. Na današnji dan 25. lipnja 1991. sastao se Hrvatski sabor i donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. No bilo je i onih u Saboru koji nisu bili time oduševljeni. SDP je...
Objavljeno: 25-06-2022
ISTRA IMMOBILIEN
1/1
Objavljen natječaj za provedbu aktivnosti suradnje LAG-a
Objavljen natječaj za provedbu aktivnosti suradnje LAG-a
OTOČAC – Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 24. lipnja 3. Natječaj za provedbu podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« – provedba tipa operacije 19.3.2. »Provedba aktivnosti projekta...
Objavljeno: 25-06-2022
Novalja.cool
Podijeli novost na društvenim mrežama!
NOVALJA - Vila "Carintons"
 
Naši partneri:
               Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke