OTOČAC - Svakodnevno se obilježavaju razni događaji, dijelovi prirode, osobe, sveci… Manje je poznato da i jedan broj ima svoj dan. Radi se o broju pi! Za one manje upućene to je broj koji koristimo za računanje opsega i površine, odnosno obujma i oplošja oblih likova i tijela, matematičari ga definiraju kao odnos opsega i promjera kružnice. Njegova najmanja korištena aproksimacija je 3.14, pa ukoliko se datum piše u obliku mm.dd dolazimo do datuma 14.3. koji se obilježava kao Dan broja pi!
Već četiri tisućljeća mnogi matematičari pokušavaju odrediti što točniju aproksimaciju broja pi.
Krug i kvadrat – dva savršena lika, jedan drugom suprotnost! Kvadrat – pojam konačnog, mjerljivog, poznatog i ljudski savršenog. Krug – simbol beskonačnog, neizmjerljivog, mističnog… Zajedno u igri stvoriše jedan od najstarijih matematičkih problema: konstruirati kvadrat površine jednake površini kruga. Većini nematematičara i danas je neshvatljivo kako jedan takav, naizgled jednostavan, zadatak zapravo nema rješenja ?! Povijest računanja broja pi počinje kao pokušaj rješavanja tog problema.
U njegovom računanju „lomili su koplja“ Grci, Egipćani, Rimljani, Kinezi… Shvatili su da je broj iracionalan (zapis mu je beskonačan neperiodski), transcendentan (nije rješenje algebarske jednadžbe s cjelobrojnim koeficijentima), da u izmjeni njegovih decimala nema nikakvih pravilnosti…
Arhimed iz Sirakuze opisivanjem i upisivanjem pravilnih poligona u krug dobio je približnu vrijednost 3,14 pa je pi (istina rjeđe) poznat pod nazivom Arhimedova konstanta. Arhimed nije poznavao simbol za nulu niti decimalni zapis broja. Aproksimaciju je odredio u obliku razlomka. Poznate su njegove izreke Heureka! i Noli turbare circulos meos! (Ne dirajte moje krugove!)
Pi je poznatiji pod nazivom Ludolfov broj: nizozemski matematičar Ludolph van Ceulen izračunao je 35 decimala.
Moglo bi se navesti mnogo poznatih i manje poznatih koji su pronalazili razne metode i algoritme za određivanje što većeg broja decimala.
U digitalno doba, pomoću definiranih algoritama generira se velik broj decimala – danas nekoliko trilijuna!!!
Čemu sve to, ako je i zahtjevnijem inženjeru dovoljno desetak decimala, a fizičaru 15 ili 20? Želja za dokazivanjem, testiranje snage stroja, pronalaženje nekog tajnog kôda ili poruke iz svemira? Teško je reći!
Srednja škola Otočac
PRINT
