GOSPIĆ - U ponedjeljak na Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, ispred kapele Svih Svetih na groblju Sv. Marije Magdalene u Gospiću, postavljeno je 37 ljesova s posmrtnim ostacima 102 nevine žrtve ekshumirane na području grada Gospića, a poubijane nakon Drugog svjetskog rata.
S početkom u 11 sati, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić predvodio je sprovodnu misu za žrtve, u zajedništvu sa svećenstvom.
Biskup je izrekao sljedeću propovijed: - Stojimo pred misterijem ljudskog zla i ljudske tragedije. Zlo uvijek ima za cilj ljudsku tragediju, a izvor zla, đavao, predstavi ga ljudima kao nešto dobro od čega će imati veliku korist i oni prihvate ponudu Zloga.
Ovdje stojimo ispred kostiju nepoznatih ljudi tragično stradalih, pobijenih, najčešće, bez ikakvog suda ili suđenjem bez pravde i pravednosti. Ovdje je slika još veće tragedije: i to tragedija ljudi koji su besavjesno donosili smrtne presude služeći se lažnim dokazima ili bez ikakvih dokaza; tragedije ljudi koji su izvršavali ta užasna zlodjela i onda žrtve pokapali kao da su uginule životinje. Nameće se pitanje: kakvu su savjest imali ti ljudi koji su naređivali i činili ova zlodjela? Kakva je bila duša tih ljudi i jesu li je uopće imali? Kako su doživljavali plač i vapaj ovih ljudi koji nisu bili ništa krivi nego su se slučajno, našli na nekom mjestu ili pogubljeni su samo zato što su pripadali drugoj vjeri ili naciji? Kako će se oni jednom, susresti s tim ljudima kojima su divljački oduzeli život? Na to sigurno nisu mislili.
Čovjek bez duše i savjesti može počiniti svaku vrstu zločina. Činjenica je da se ovdje nije radilo o pojedinačnim slučajevima koji su se dogodili u trenutku određene ljudske rastrojenosti, nego o projektu sustavnih likvidacija kakvih je bilo i na mnogim drugim mjestima naše domovine. Zlo ovdje pokazuje svoje najstrašnije lice. Čovjeka zlo tako zaokupi da ga zavoli i samoga sebe, na neki način, pretvori u zlo. Zlo je zapravo, po naravi progresivno: što ga se više čini, s njim se više suživi i tako u čovjeku raste potreba činiti zlo.
Stoga, ne treba se čuditi da nekim ljudima činiti zlo postane zabava, igra, a patnje, jecaji i plač drugih kao neka vrsta glazbe i ugode. Zar to ne potvrđuju činjenice da je nakon rata bio ne mali broj onih koji su javno tražili, štoviše, molili nadređene da im omoguće uživanje u strijeljanjima ili drugim načinima iživljavanja nad jadnim ljudima. Kako se čovjek lako može degradirati ispod životinjske razine!
Zar je moguće da još uvijek, u 21. stoljeću, ima onih koji žale što pobijenih nije bilo više? Zar zločina nije bilo i previše?! Kada zlo i tama ovladaju osobom, onda se ne treba čuditi da je u njihovoj nutrini želja za ubijanjem još uvijek itekako, živa. Komunistička ideologija, uz fašističku i nacističku, osuđena je u Europi kao zločinačka. Ali usprkos tome, u nas ima još ne mali broj onih koji tu komunističku ideologiju jako brane i poduzimaju sve da ona bude prihvaćena kao vrijednost, kao antifašizam. Komunizam nema veze sa antifašizmom. Komunizam je bio samo drugo lice fašizma. Ništa blaže. Zar nije komunizam proizveo i više žrtava negoli fašizam?
Pravi antifašizam, kakav je bio u zemljama zapadne Europe i u Sjedinjenim Američkim Državama, ne poznaje masovna ubijanja ili ubijanja bez suda. Pravi antifašizam razvio se u demokraciju, u poštivanje ljudskih prava, a komunizam u totalitarizam, nasilje i gaženje ljudskih prava u svim zemljama gdje je bio na vlasti. Zaista je žalosno, i danas i uvijek, htjeti nametati zlo kao vrijednost!
Biskup je propovijed završio riječima: - Oživjet će i ljudi kojima su pripadale ove kosti koje ćemo dostojanstveno sahraniti. Ljudski život je kratak. Svatko se, prije ili kasnije, mora suočiti sa smrću. Ne daj nam Bože umrijeti opterećene savjesti! Molimo da dragi Bog nagradi vječnim životom mučeničku smrt ovih ljudi, da im udjeli onaj novi život gdje smrt i patnja neće imati nikakav pristup. Amen.
Nakon sv. mise svoj pijetet žrtvama izrazili su svjedok vremena prof. Andrija Benković, član državnog Povjerenstva za istraživanje i pronalazak grobišta iz 2. svjetskog rata, pri Ministarstvu hrvatskih branitelja Željko Tomić, gospićki gradonačelnik Karlo Starčević, ličko-senjski Ernest Petry, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Slijedio je obred sprovoda koji je predvodio biskup Zdenko Križić. Nakon polaganja ljesova u grobnicu obred ukopa završio je molitvom i završnim blagoslovom.
GSB/M.K.
PRINT
