SINAC - ZAGREB - 28. studenoga Zavičajno Društvo Sinac iz Zagreba zajedno sa članovima matične Lipe iz Gacke putuje u Mađarsku. Tako će u subotu uoči prve adventske nedjelje svojom povorkom u nošnjama, pjevanjem zbora te svirkom tamburaškog orkestra svečaniti i slaviti dvojezičnu hrvatsko-mađarsku svetu misu u Priski. Prije mise biti će blagoslov adventskih vjenčića koji su djeca napravila za svoje obiteljske domove.
Nakon euharistijskog slavlja Sinčerani će održati prigodni koncert sačinjen od adventskih melodija, ali će i umjetničkim blokom svjetovnih pjesama reći, a neke tek podsjetiti, tko su i odakle dolaze približavajući publici Gradišćanskih Hrvata i gostiju kulturu i običaje kroz živu čakavsku riječ njihovih predaka koja se još čuva u novoj domovini.
Druženje se nastavlja objedovanjem iza čega je obostrana želja domaćina i gostiju prošetati Szombathelyjem, gradom u zapadnoj Mađarskoj, u kojem je rođen sveti Martin. Szombathely je i mjesto mučenja Kvirina Sisačkoga, a u njemu se i školovao hrvatski ban i pjesnik Ilirac Ivan Mažuranić, o čemu govori spomen-ploča na zgradi bivšeg Liceja.
U hrvatskim izvorima ga se ponekad može naći i pod nazivom "Subotište". Upravno pripada Željeznoj županiji i sjedište je Szombathelyjskog kotara. Jedan je od gradova u Mađarskoj sa županijskim pravima. Za Hrvate i hrvatsku kulturu Szombathely je značajan po tome što jedan od gradova u Mađarskoj u kojem se školuju odgajatelji, učitelji, nastavnici i profesori na hrvatskomu jeziku, uz Baju, Pečuh i Budimpeštu. Od listopada 1991. u Szombathely djeluje Odsjek za hrvatski jezik i književnost na Visokoj školi "Daniel Berzsenyi", a na Pedagoškom fakultetu u Szombathely postoji Katedra za hrvatski jezik i književnost. U Szombathely od 2004. djeluje Hrvatsko kulturno i vjersko društvo.
Priska je hrvatsko žensko ime. Značenje imena dolazi od latinskog Prisca - starinska, davna. Naša domaćica Bernadett Zadrovich, koja je rođena u gradu Prisiki i gdje je i zaposlena u muzeju „Zbirka sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj“ kao voditeljica te jedinstvene institucije Hrvata u Mađarskoj, provest će nas i kroz ovu instituciju. Zbirka se sastoji iz tri djela: sakralna umjetnost naših Gradišćanskih Hrvata, bogata knjižnica s jako starima primjercima knjiga napisanima na gradiscanskohrvatskom jeziku i na drugim slavenskima i svjetskima jezicima, te treći dio Zbirke jesu etnografski ostatci naših predaka u Drustvenoj prostoriji Zbirke.
Svoje društvene i vjerske aktivnosti i poglede te dnevnik rada Hrvati objavljuju u tjedniku Gradišćanskih Hrvatov „HRVATSKE NOVINE“ i katoličkom časopisu „Zornica“. I jedna i druga tiskovina ima i elektronski oblik.
U Gradišću, točnije Kisegu, Sinac je bio unazad dvije godine, gdje im je domaćin bilo Društvo Hrvatske samouprave na čelu sa gospodinom Šandorom Petkovićem. Puni dojmova i lijepih uspomena na Gradišće i ovim putem žele proširiti kontakte sa Gradišćanskim Hrvatima i tako učvrstiti veze Matice i Gradišćanskih Hrvata, kazala je organizatorica i voditeljica putovanja Anamarija Bogdanić Vlašić.
Ovakvim kulturnim posjetima uočava se obostrana korist jačanja i stvaranja novih veza te prenošenje znanja i spoznaja između Hrvata izvan i u domovini. Ovo je trajan posao i obveza i jedan od ciljeva zbog kojih radimo i postojimo istaknula su oba Društva sa početka priče.
U ovom članku pa i samom naslovu ima 'čudnih' riječi, ali nisu pogrješka. Tako ih pišu domaćini u prepisci, namjerno smo ih ostavili radi autentičnosti.
J. Ilić
PRINT
