OTOČAC – Jučer je u Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Otočac održan stručni skup pod nazivom „Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom – prilika, a ne namet”, u organizaciji Ureda pravobraniteljice osoba s invaliditetom i Hrvatske gospodarske komore.
Skup je počeo uvodnim izlaganje Davorka Vidovića, savjetnika za radnu politiku i zapošljavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji je dao nekoliko najosnovijih podataka o ovoj problematici. Dok Hrvatska ima registriranih 514.000 osoba s invaliditetom, čak 250.000 njih je u radno aktivnoj dobi. Tek manji dio je zaposlen, odnosnu na Zavodu je za zapošljavanje. A u isto vrijeme hrvatski poslodavci su lanjske godine iskazali potrebu za najmanje 10.000 stranih radnika, ove godine čak za 18.000. Hrvatska država ne bi trebala sebi dopustiti luksuz da tolika brojka radno-aktivnog stanovništva ne može naći posao, dok se pojačavaju pritisci na uvoz radne snage, poglavito u turizmu i ugostiteljstvu, ali sve više i u drugim granama gospodarstva.
Dario Karačević iz Instituta za razvoj tržišta rada dopunio je Vidovićeve podatke. U Hrvatskoj je 17.000 zaposlenih invalidnih osoba, a na Zavodu za zapošljavanje je njih 6.800. No i sam pojam invalidnih osoba je rastezljiv pojam, naglasio je Karačević, svega 2 posto čine osobe koje su u kolicima, slijepe su ili gluhe, odnosno imaju Downov sindrom. No kad se tome dodaju drugi oblici invalidnosti, tada se ta brojka penje na 12 posto osoba u ukupnoj populaciji. Sa starim osobama brojka skače čak na 20 posto. Karačević je demonstrirao nazočnima koje su prednosti, a koje poteškoće u zapošljavanju invalidnih osoba, odnosno što se sve može učinit da se njihovo zapošljavanje poveća.
Natalija Krajnović, savjetnica u Uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, ukratko je predočila postojeću pravnu regulativnu na bazi zakona i podzakonskih akata, odnosno mjera koje se predlažu u promjeni svih tih propisa, a što će koliko skoro biti u proceduri. Također je izdvojila pogodnosti koje poslodavci mogu imati ako zaposle osobe s invaliditetom, odnosno korištenja potpora ili korištenje sredstava pod izuzetno pogodnim uvjetima. Naime, zakonodavac je propisao obavezu kvotnog zapošljavanja kako bi potaknuo zapošljavanje osoba s invaliditetom koje imaju otežani pristup tržištu rada i dugi niz godina su isključene s njega. U dijelu poslodavaca obaveza kvotnog zapošljavanja izazvala je otpor, dok su je drugi prepoznali kao priliku za dobivanje kvalitetne radne snage uz poticaje koje za njihovo zapošljavanje omogućava država. Osobe s invaliditetom kao posebna skupina radnika u nekim slučajevima trebaju određene prilagodbe prostora ili radnog procesa. Hrvatski je sustav dosad takve radnike prerano pasivizirao odustajući od njihovih preostalih radnih sposobnosti.
A Marija Grgin iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je, kao dugogodišnja djelatnica koja se od početaka svoje radne karijere bavi ovom problematikom, istakla da se stvari ipak kreću na bolje. Iz godine u godinu se povećava postotak zapošljavanja osoba s invaliditetom. A brojke govore da je s kolovozom ove godine zaposleno 6.265 takvih osoba, što čini čak 37 posto od ukupno zaposlenih u tom periodu. Iz godine u godinu taj postotak se povećava za nekih oko 5 posto, što nije loš rezultat, ali daleko od toga da s time treba biti zadovoljan.
Na kraju izlaganja zainteresirani polaznici ovog skupa imali su niz konkretnih pitanja, na koja su dobili upute i pojašnjenja te su ovaj stručni skup ocijenili veoma korisnim.
M. Kranjčević
PRINT
