1/1

ZAGREB -Vatrogasci i ove godine bilježe povećan broj požara otvorenog prostora nastalih zbog spaljivanja biljnog otpada prilikom poljoprivrednih radova. Od početka godine do kraja veljače Vatrogasno operativno središte je zabilježilo ukupno 5.159 intervencija, od čega 1.133 požara raslinja, pri čemu je opožarena površina veća od 4.000 ha. Zračne snage su angažirane 15 puta. Najviše požara raslinja je zabilježeno u Splitsko-dalmatinskoj županiji – čak 423. Prema dosadašnjim podacima, najveći broj požara vezan uz spaljivanje biljnog otpada bilježimo u ožujku, stoga apeliramo na odgovorno ponašanje građana kod poljoprivrednih radova.

Vatrogasci savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje već kompostira. Ukoliko se pojedinci ipak odluče na spaljivanje, nužno je da postupaju sukladno odluci njihove općine, grada i županije kojom su definirani rokovi i uvjeti pod kojima se smije spaljivati biljni otpad.

Važno je znati:

• vatru ne palite za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja, u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve, u blizini miniranih i minsko-sumnjivih površina,
• biljni otpad nemojte paliti u šumama, lovištima i parkovima,
• prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od zapaljivog raslinja kako biste spriječili širenje požara,
• pripremite sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ukoliko nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i sl.,
• ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja,
• osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi,
• apeliramo na osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanje da ne pale biljni otpad,
• sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenome prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe (javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva).

Za neodgovorno ponašanje kojim se izazove požar predviđene su visoke kazne. Novčanom kaznom u iznosu od 15.000 do 150.000 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar. Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 kuna. Nepromišljenim spaljivanjem može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine za što se može izreći kazna zatvora do tri godina, ako je djelo počinjeno iz nehaja. Ukoliko je djelo počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.

Nakon uočavanja požara svaki građanin dužan je nazvati vatrogasce na broj 193, Centar 112 ili Policiju na 192.

N.F.

Najnovije