Rijeka Gacka sa pritocima od izvora do grada Otočca ima oko 26 km dužine. Do izgradnje HE Senj vode rijeke Gacke su se kod Otočca dijelile na dva kraka. Krak kojeg danas zovemo južni krak rijeke Gacke s kojim je voda otjecala prema Švici te se nakon Gornjeg Švičkog jezera te Švičkih slapova gubila u ponorima Donjeg Švičkog jezera. Drugim krakom, koji danas zovemo sjeverni krak rijeke Gacke, voda se u Vivozama odvajala i otjecala prema Kamenom mostu te dalje prema Starom selu, Drenovom klancu, Gusić polju i Hrvatskom polju. Nakon izgradnje hidroenergetskog sustava HE Senj vodni režim je značajno izmijenjen i u vode rijeke Gacke se kod Šumećice ulijevaju vode rijeke Like koje dolaze tunelom. Dalje, vode rijeka Gacke i Like odlaze otvorenim kanalom i tunelom do Gusić jezera.
U rijeku Gacku su još krajem 19. stoljeća unešene potočna pastrva i štuka. Nakon toga, godine 1933. u rijeku Gacku je unešena kalifornijska pastrva. Sve ove ribe su se vrlo dobro aklimatizirale. Uz te ribe u Gacki su se nalazili i pokoji pojedinačni primjerci, ali neznatan broj piškora i pokoja jegulja koja je vjerojatno došla podzemnim putem. Nakon 2. Svjetskog rata u Gacku su unešeni šaran i linjak od kojih se je linjak dosta dobro aklimatizirao. Nakon spajanja voda Like i Gacke tunelom su došle u Gacku ribe iz Like: klen, sunčanica, žutooka i vjerojatno još neke. To su sve ribe toplijih voda kao što je voda rijeke Like.
Rijeka Gacka predstavlja u pogledu dinamike rasta pastrva svojevrsni ribarski fenomen. Ispitivanjima provedenima još u prošlom stoljeću je ustanovljeno da je prosječan tempo rasta pastrva nakon druge godine starosti preko 500 g godišnje, dakle u prosjeku oko 3 puta brže nego u ostalim našim vodama krša.
Zadnjih godina rijeka Gacka se poribljava sa mlađi potočne pastrve provjerenog autohtonog genetskog profila uzgojenog u Hrvatskom centru za uzgoj autohtonih riba i rakova krških voda.
P.L.
PRINT
