Švedska, koja se klonila strogih zaključavanja, imala je u 2020. godini manji porast ukupne stope smrtnosti od većine europskih zemalja, pokazala je analiza službenih izvora podataka.
Mnoge su europske zemlje pokušale kontrolirati pandemiju zatvaranjem, no posljednjih mjeseci upravo su te mjere potaknule prosvjede Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Austriji i drugdje.
S druge strane Švedska se uglavnom oslanjala na dobrovoljne mjere i preporuke usmjerene na društvenu udaljenost, dobru higijenu i ciljana pravila koja su škole, restorane i trgovine držala uglavnom otvorenima. Takav je pristup poštedjelo gospodarstvo udarca koji se dogodio drugdje u Europi.
Preliminarni podatci Eurostata koje je kompilirao Reuters pokazuju da je Švedska imala 7,7 posto više umrlih 2020. od prosjeka u prethodne četiri godine.
Zemlje koje su imale nekoliko zatvaranja, kao što su Španjolska i Belgija, imale su tzv. višak umrlih od 18,1 odnosno 16,2 posto.
21 od 30 zemalja s dostupnim statistikama imale su veći višak umrlih od Švedske, ali Švedska je daleko gora od svojih nordijskih susjeda. Danska je u 2020. imala višak smrtnosti od 1,5 posto, Finska 1 posto, dok ga Norveška nije imala.
Glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell, prije pandemije uglavnom nepoznat stručnjak koji je postao međunarodno poznat kao kreator švedskog pristupa, rekao je Reutersu kako vjeruje da ti podatci dovode u pitanje korisnost zatvaranja. - Mislim da će ljudi vjerojatno jako pažljivo razmisliti o potpunim zatvaranjima, koliko su zaista bila dobra - rekao je. - Ona su možda imala učinka kratkoročno, ali kada pogledate cijelo razdoblje pandemije, sve više sumnjate - rekao je Tegnell, koji je za svoj rad u pandemiji dobivao i prijetnje smrću i cvijeće.
Narod.hr
PRINT
