ZAGREB - Okrugli stol posvećen obilježavanju 100. obljetnice rođenja dr. sc. Franje Tuđmana održan je u utorak 3. svibnja na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Bio je to posljednji okrugli stol projekta Put suverenosti koji od siječnja suorganiziraju Hrvatsko katoličko sveučilište, Klub studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Homo volans“, Hrvatska akademska zajednica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i Hrvatsko memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.
Događaj je započeo himnom Republike Hrvatske nakon čega je sve prisutne pozdravio Karlo Kučan, predsjednik Hrvatske akademske zajednice Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, ujedno moderator okruglog stola, citirajući riječi prvog hrvatskog predsjednika: Možete mi evo, uzeti i slobodu, pa i život, ali ne i misao, ne i istinu, ne i moj prilog povijesti naroda kojemu pripadam.
Uslijedio je pozdravni govor rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željka Tanjića koji je pozvao na zajedničku molitvu za prvog hrvatskog predsjednika i za sve hrvatske branitelje. Nakon molitve rektor je zahvalio svima prisutnima i organizatorima projekta kojim je obilježeno 30 godina hrvatske suverenosti. Istaknuo je značenje prvoga hrvatskog predsjednika dr. sc. Franje Tuđmana ne samo u novijoj već u sveukupnoj hrvatskoj povijesti.
„Vrijedi istaknuti kako je Franjo Tuđman je najznačajnija osoba hrvatske povijesti zadnja tri desetljeća 20. stoljeća. On je bio političar koji je politiku shvaćao kao poziv, kao pozvanost na služenje vlastitom narodu, intelektualac koji je imao snažna i duboko etička uvjerenja za koja se bio spreman žrtvovati i državnik koji se nije bojao preuzimanja odgovornosti za donošenje strateških odluka koje se tiču hrvatskog naroda i hrvatske države“, rekao je rektor Tanjić.
Podsjetio je i na riječi kardinala Franje Kuharića koje je izgovorio na misi zadušnici o Franji Tuđmanu 13. prosinca 1999.: „Predsjednik Franjo Tuđman, prigodom pohoda pape Ivana Pavla II. javno je izražavao svoju vjeru koju je primio u djetinjstvu, a koja je kroz njegov burni i složeni život u dramatičnoj povijesti druge polovice XX. stoljeća, tajanstveno svjetlucala u njegovoj savjesti. Svojom se savješću on opredijelio da svoj život uloži u dramatičnu borbu za slobodu čovjeka i hrvatskog naroda i za povijesnu istinu o tom narodu. …
U prošlom sustavu imao je položaj i mogućnost da udobno živi s privilegijama i ugledom, ali uz cijenu da bude neosjetljiv za sudbinu svoga naroda. Znanjem i iskustvom uvidio je nepravde i svojom savješću je izabrao težak put nenasilne borbe za slobodu i povijesna prava i istinu o svom narodu. Otkrio je prave probleme pošao je svjesno putem koji će ga voditi u progone, sve do tamnice. Nailazio je ne samo na nerazumijevanje velikih nego i na protivljenje. Dostojanstvo velikih se upravo tako očituje da budu zaštita slabih i malih, da jamče slobodu i ostvarenje neotuđivih ljudskih i nacionalnih prava potlačenih. U programu slobode i neovisnosti hrvatski je narod pošao za Franjom Tuđmanom u jedinstvenoj slozi u Hrvatskoj i u svijetu.“ Rektor je tom prilikom najavio simpozij o suverenosti koji će u organizaciji Odjela za komunikologiju na jesen održati na Sveučilištu.
Uvodno izlaganje održao je dr. sc. Jakov Žižić. Osvrnuo se na dnevničke zapise prvog hrvatskog predsjednika dr. sc. Franje Tuđmana koji su se pokazali kao najzahvalniji i najkorisniji izvor za razumijevanja Franje Tuđmana, njegovih ambicija, ciljeva, dilema, strahova. U nastavku izlaganja je predstavio dnevnički zapis prvog hrvatskog predsjednika dr. sc. Franje Tuđmana od dana 14. svibnja 1982. godine, koji je napisao tijekom boravka u zatvoru u Lepoglavi, istaknuvši kako je dr. sc. Franjo Tuđman svoj 50. i 60. rođendan proveo u zatvoru.
Uslijedio je okrugli stol pod nazivom Percepcija Franje Tuđmana na kojem su sudjelovali također i izv. prof. dr. sc. Vladimir Lončarević i dr. sc. Stipe Kljaić. Na raspravi koja je uslijedila moderator Karlo Kučan postavljao je pitanja sudionicima, a rasprava se vodila u smjeru percepcije prvog hrvatskog predsjednika u javnom prostoru, o njegovoj ulozi u stvaranju hrvatske države, o konceptu autoritarnosti, o uklapanju političko-osobnog profila Franje Tuđmana u vođe istočno-europskih postkomunističkih zemalja. Također govorilo se i o procesu detuđmanizacije, tj. što ona uopće predstavlja kao pojam i koncept.
Vladimir Lončarević prisjetio se vlastita iskustva i početka rada u Uredu predsjednika 1999. godine i prethodno tome prvog susreta s dr. Franjom Tuđmanom 1998. prilikom intervjua za list MI uoči dolaska svetog pape Ivana Pavla II.
Dr. Kljaić je istaknuo kako je dr. sc. Franjo Tuđman želio realnu, a ne idealiziranu Hrvatsku jer su se baš te idealizirane koncepcije pokazale lošom posljedicom za hrvatski narod.
Nakon rasprave svi prisutni dobili su priliku postaviti pitanja izlagačima čime se rasprava dodatno produbila i dobila nove perspektive. Na kraju okruglog stola predsjednica Kluba studenata povijesti „Homo volans“ Marija Stanešić zahvalila je sudionicima okruglog stola i svima koji su sudjelovali u projektu Put suverenosti.
Okrugli stol Karlo Kučan završio je riječima prvog hrvatskog predsjednika dr. sc. Franje Tuđmana koje je izgovorio 3. svibnja 1995. u jeku vojno redarstvene operacije Bljesak: Ovo što se sada suprotstavlja hrvatskoj slobodi neznatno je i neusporedivo, s teškoćama i zaprekama što smo ih morali prebroditi na putu ostvarenja svoje državne nezavisnosti.
IKA
PRINT
