ZAGREB - Otvorenjem izložbe U ljubavi prema hrvatskom narodu, u organizaciji zastupnice Marijane Petir, u Saboru je započelo obilježavanje 25. obljetnice beatifikacije bl. Alojzija Stepinca kojega je papa Ivan Pavao II. u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke 1998. proglasio blaženim, priopćila je Služba za medije Hrvatskog sabora.
Osim što je svojim mudrim i jednostavnim porukama koje su svi mogli razumjeti, pa čak i oni koji to nisu htjeli, prije svega ukazivao na to kakvi ljudi trebamo biti, u teškim je vremenima sačuvao dušu hrvatskog naroda, i zato mu trebamo biti zahvalni, njime se ponositi i vjerno ga nasljedovati, rekla je zastupnica Marijana Petir na otvorenju izložbe.
Obilježavanje obljetnice organizirala je, kaže, kako bi se u Hrvatskom saboru prisjetili riječi bl. Stepinca upućenih hrvatskim zastupnicima kako Sabor treba donositi poštene i pravedne zakone koji će biti na korist narodu. “Hrvatski sabor mjesto je gdje se donose važne odluke za hrvatski narod, a od bl. Alojzija Stepinca svatko od nas ima što za naučiti, jer je bio milosrdnog srca, nepokolebljiva duha i čvrstog karaktera”, rekla je Petir i podsjetila da je na Stepinčev poticaj osnovan Caritas Zagrebačke nadbiskupije koji je bio i ostao utočište siromaha, dok je jedna od glavnih odrednica života blaženoga Alojzija Stepinca bila raskoš njegove humanosti koja se očitovala u podizanju glasa protiv svake nepravde te u konkretnoj pomoći najslabijima, najranjivijima i najugroženijima. “Stepinac je pomagao svima kojima je trebala njegova blizina i pomoć, neovisno o spolu, dobi, rasi, narodnosti i vjeri, u dubokoj svijesti da je život svakog čovjeka neprocjenjivo vrijedan i važan od začeća do prirodne smrti!”, rekla je Petir.
Sadržajan život i djelovanje blaženog Alojzija Stepinca ispunjen hrabrošću, vjerom, pouzdanjem te ljubavlju prema Bogu i ljudima, kao i povijesni kontekst vremena u kojem je Stepinac živio, prikazuje izložba koju je pripremio mons. Nedjeljko Pintarić, a koja je praćena nizom fotografija sa snažnim blaženikovim citatima. U sklopu izložbe postavljene su četiri skulpture bl. Stepinca, radovi akademskih kipara Mile Wood, Josipa Poljana, Tomislava Kršnjavoga i Ante Jurkića, te četiri medalje posvećene blaženiku, rad akademskog kipara Damira Mataušića.
“Odgovorni svjedoci pred poviješću su svi umjetnici koji stvaraju svoje radove na tim principima, svjedok je i svaki čovjek koji se u svom životnom i radnom prostoru, vodi tim načelima. Isto to vrijedi i za Hrvatski sabor i zastupnike, o kojem je naš blaženi Alojzije Stepinac imao veoma visoko mišljenje kao instituciji hrvatske povijesti i sadašnjosti”, rekao je mons. Nedjeljko Pintarić, predstavljajući izložbu. Dodao je da ovoj izložbi, kao i brojnim drugim aktivnostima u prigodi 25. obljetnice, nije samo cilj suprotstavljati se ideološki nametnutim neistinama o Stepincu, nego uživati u jasnoći njegove poruke i sjaju njegove svetosti.
“Njemu povijest daje i dat će mu pravo, kako je i sam rekao. Njegova privrženost istini, njegovo životno poštenje i njegovo služenje Božjoj volji, bližnjemu i pomirenju, nadahnuće je svakom dobronamjernom čovjeku. Kao takav, nadahnuće je umjetnicima, svim javnim djelatnicima, političarima, bilo u vrijeme Stepinčeva života, bilo onima koji su u vrijeme totalitarizama tražili uporišta istine, vjere i nade, ali i nama danas, našim suvremenicima, koji u Stepincu vidimo svojevrsni kompas da bi se znali orijentirati, kako nam je to prije 25 godina rekao Ivan Pavao II. na Mariji Bistrici”, zaključio je Pintarić.
Nakon izložbe, također u organizaciji zastupnice Marijane Petir, uslijedio je okrugli stol na kojemu govore postulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije mons. dr. Juraj Batelja, dr. sc. Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest, župnik Župe Krašić Ivan Vučak i dr. sc. Davor Trbušić s Fakulteta hrvatskih studija. Okrugli stol ima za cilj rasvijetliti kako je u crkvenom i društvenom kontekstu prihvaćen blaženi Alojzije Stepinac, sagledavajući njegov život i djelovanje (1898-.1960.), razdoblje od smrti do beatifikacije (1960.-1998.) i od beatifikacije do danas.
IKA
Foto: Laudato
PRINT
