POREČ - Drugi nacionalni forum obiteljskog smještaja ispunio je sva očekivanja. U Hotelu Valamar Diamant u Poreču sudjelovalo je više od tisuću ljudi iz svih krajeva Hrvatske. Forum je bio tematski zamišljen tako da se skrene pozornost na vjeru u vlastite snage pružatelja usluga u domaćinstvima i obiteljskom turizmu te na povezivanje unutar sektora, ali i s proizvođačima posebnih proizvoda i pružateljima usluga.
-Otišli smo korak dalje jer želimo postati lider u regiji za ovu vrstu turizma. Ipak, s druge pak strane, još uvijek nedostaje fleksibilna zakonska regulativa koja se mora prilagoditi pružateljima usluga u turizmu, a ne oni toj zakonskoj regulativi – kazao je Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, naglasivši kako je struka prepoznala da je riječ o najaktivnijoj grupaciji mikropoduzetnika koja je veliki generator poslova i zapošljavanja mladih ljudi.
Na Forumu je dosta polemike izazvala rasprava o tome trebaju li pružatelji usluga u turizmu nabaviti energetski certifikat za svoje apartmane, kuće za odmor, seoska domaćinstva i kampove u kojima borave turisti. O europskim direktivama i obvezi uvođenja energetskog certifikata u objekte govorila je Nada Marđetko-Škoro, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u Ministarstvu graditeljstva. Dodala je kako u hrvatskom Zakonu o gradnji postoji članak koji se odnosi na obavezu uvođenju energetskog certifikata u zgrade površine veće od 50 četvornih metara pa se to odnosi i na iznajmljivače. Naime, prema Zakonu o gradnji, svi oni koji se bave iznajmljivanjem stanova ili apartmana koji se nalaze u zgradi površine veće od 50 četvornih metara ili iznajmljuju cijelu zgradu takve površine, od 1. siječnja 2016. godine moraju izraditi energetski certifikat i predočiti ga gostima.
Tomu mišljenju se suprotstavio Pinezić naglasivši jedinstveni stav Zajednice obiteljskog turizma pri HGK, naglasivši da u navedenom članku 24. Zakona o gradnji nema osnove za nametanje obaveze posjedovanja energetskog certifikata za privatne stanove, apartmane, kuće za odmor, seoska domaćinstva ili kampove u kojima se pruža usluga smještaja turistima, jer je to regulirano Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Djelatnost pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ne može se regulirati, odobravati, poništavati ili tumačiti niti jednim drugim zakonom nego već navedenim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Pružatelji usluga u domaćinstvima i obiteljskom turizmu nisu iznajmljivači iako se to kolokvijalno tako govori, jer oni ne iznajmljuju svoj stambeni prostor i za tu uslugu plaćaju porez od 12 posto. S obzirom na to da gosti u objektima ne plaćaju sami režije za svoj boravak, kao što to plaćaju najmoprimci u iznajmljenim stanovima, već to za njih čine domaćini, smatraju u Zajednici obiteljskog smještaja da ne treba gostima pokazivati energetski certifikat za zgradu ili stan u kojoj kratkotrajno borave. Još je istaknuto da pružatelji usluga smještaja turistima nisu zbog svog statusa u mogućnosti koristiti povoljne kredite preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak te poslovnih banaka, pa kad se to njima omogući da se može govoriti o obvezi energetskog certifikata i za njih.
Čini se da je sukob Ministarstva graditeljstva i Zajednice obiteljskog smještaja nastao zbog neusklađenosti hrvatskih propisa, što je činjenica. Jedan zakon govori jedno, drugi drugo, i sada se postavlja pitanje što je lex specialis u pogledu energetskog certifikata. Je li to Zakon o građenju ili Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti? Kako stvari stoje, daleko je još do sporazumna rješenja, tim više što je Pinezić u ime Zajednice obiteljskog smještaja spreman ići i do ocjene ustavnosti Zakona o gradnji.
HGK/M. K.
PRINT
